Language selection

  • English
  • Hrvatski

Events Calendar

S M T W T F S
26 27 28 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1

Religious Services

Religious Services

Time Zone Clock

Sponsors

Syndicate

Home
Home
Previous month Previous day See Today
UpComing this month Next day Next month
CROATIA Global Broadcast HRT - Glas Hrvatske - radio emisija Hrvatska slikovnica _CMN_PRINT
From Tuesday, February 01 2011
To Saturday, February 01 2020
11:05pm - 11:45pm Friday of each week
by  _CLOAKING Hits : 52562
U emisiji Hrvatska slikovnica obrađujemo teme iz područja hrvatske kulture, umjetnosti, povijesti, znanosti ... Drugim riječima, nastojimo prezentirati sve što je sastavni dio identiteta hrvatskog naroda. S druge strane, prirodne ljepote Hrvatske segment je koji zauzima istaknuto mjesto u našem serijalu. Autorica emisije: Sanja Ivković.

Emisiju možete poslušati na adresi http://bit.ly/1BUn0En. Možete poslušati zadnje četiri emisije.


Sadržaj:


Hrvatska slikovnica 25.09.2015.

U sklopu ovogodišnjih ''Dana europske baštine'' u zagrebačkom muzeju Mimari otvorena je izložba pod nazivom ''Industrijska baština Hrvatske: baština kao gospodarsko-razvojni resurs''. 

Između ostalog, program manifestacije uključuje i okrugle stolove na kojima će se raspravljati o tehničkoj i industrijskoj baštini na europskom tlu, a naglasak će biti stavljen na širenje znanja o vlastitom kulturnom nasljeđu.


Hrvatska slikovnica 18.09.2015.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalizirala je nekoliko stotina gramofonskih ploča koje datiraju s početka 20. stoljeća. Zvuci iz stare glazbene škrinjice otkrivaju nam kako zvuči hrvatska himna ''Lijepa naša domovino'' u izvedbi tenora Hrvatskog narodnog kazališta Zvonimira Strmca (1888.-1915.), kako zvuči popijevka Ivana Zajca ''Ti si moja''...

Doznajemo kada počinje povijest hrvatske diskografije, kada su se na našem prostoru pojavile prve gramofonske ploče i gdje su se mogli kupiti prvi gramofoni u Zagrebu?


Hrvatska slikovnica 11.09.2015.

Uoči zatvaranja izložbe ''Rodin u Meštrovićevom Zagrebu'' prisjetit ćemo se prijateljstva dvaju velika umjetnika. Ivan Meštrović seli u Pariz godine 1908., a djela koja je izradio tijekom pariškog razdoblja donose mu međunarodni ugled. Kakov je utjecaj u tome imao Ogist Rodin? Koliko su veliki umjetnici slični u svojoj genijalnosti i kako u svom kreativnom razvoju mogu pomoći jedan drogome? Što nam otkriva privatna korespondencija Ivana Meštrovića?


Hrvatska slikovnica 04.09.2015.

Od 03. do 11. rujna u Zagrebu se održava treći Festival svjetske književnosti.Uz domaća imena, na Festivalu sudjeluju i gosti iz više od petnaest zemalja. Autori poput Davida Foenkinosa, Emmanuelle Pagano, Edgara Kerata iili Sofi Oksanen svoja djela predstavit će kroz niz festivalskih programa koji ove godine imaju i multimedijski karakter.


Hrvatska slikovnica 28.08.2015.

Glazba inspirirana narodnim zvucima i melodijama postala je nešto po čemu smo prepoznatljivi. Prije 20 godina na hrvatskoj glazbenoj sceni pojavila se  riječ etno koja je danas naziv upravo za glazbu koja proizlazi iz tradicije. Od tada na glazbenoj sceni je niz mladih izvođača tog žanra, no i dalje oni po kojima prepoznajemo etno  zvuke neumorno rade i stvaraju inspirirani našom glazbenom baštinom. Dunja Knebl, Lidija Bajuk i Mojmir Novaković, jedni od začetnika etna u Hrvatskoj svojim su zajedničkim  koncertom Etno ambient live, održanog 1995. godine,  pokrenuli promjene na hrvatskoj glazbenoj sceni. Što kažu 20 godina nakon te koliko je za hrvatski identitet važan upravo taj glazbeni izričaj?


Hrvatska slikovnica 21.08.2015.

U Gradskoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba starih spomenara, pod nazivom ''Facebook naših baka''. Izloženo je tridesetak spomenara iz 19. i 20. stoljeća, među kojima i najstariji iz 1839. godine. Doznajte kako se komuniciralo prije Facebooka i Interneta, kada se prijateljstvo nije mjerilo lajkanjem.


Hrvatska slikovnica 14.08.2015.

Prije devedeset godina, 27. lipnja 1925., u zagrebačkom perivoju Maksimir otvoren je  Zoološki vrt. Kada ga je na prostoru Labuđeg otoka utemeljio Mijo pl. Filipović, Zagrepčani su ga nazivali Vrtić jer je imao tek pet životinja - tri lisice i dvije sove.  Zahvaljujući donacijama uskoro se broj stanovnika Zoološkog vrta povećao na tristotinjak.

Glavna atrakcija bio je dolazak prvog slona, zapravo slonice Mauzike 1930. godine, koja je brzo postala glavna vijest u gradu. Jednako je bio zapažen i dolazak tigrova 1934. godine.   

Paviljon za majmune, prva je zgrada u Zoološkom vrtu, otvoren je 1931. Imao je sustav vodopskrbe, kanalizaciju, pa čak i centralno grijanje. O svemu što se događalo u vrtu, osobito o dolascima novih stanara, redovito je izvještavao tjednik Svijet. 

Povodom devedesetog rođendana zagrebačkog Zoološkog vrta, u Muzeju grada Zagreba otvorena je prigodna izložba.  


Hrvatska slikovnica 07.08.2015.

Bibliotheca Zriniana, pisana ostavština obitelji Zrinski, čuva se u riznici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stotine svezaka svjedoče da članovi te plemenitaške obitelji nisu bili samo vrsni političari. Bavili su se pjesništvom, umjetnošću, proučavali su arhitekturu, povijest, cijenili umijeće ratovanja.

Tijekom povijesti, opstojnost država i naroda često se branila oružjem, ali i perom, te vještom diplomacijom. Josip Juraj Strosmayer bio je vješt diplomat, teolog i političar. Stvaranje suverene i samostalne Hrvatske bila je okosnica njegova političkog djelovanja.  

Ljubav prema domovini, česta je tema u stvaralaštvu Antuna Gustava Matoša. Bio je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. U ranom djetinjstvu s roditeljima seli u Zagreb, pa je tijekom života često govorio da je ''Bunjevac podrijelom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem''. 

Važne stranice europske povijesti ispisane su i pod sinjskom tvrđavom gdje su 1715. godine hrabri Sinjani spriječili daljnji prodor Osmanlija prema moru. U spomen na tu bitku, već tristo godina održava se Sinjska alka. Alka je upisana u Registar kulturnih dobara RH i na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. 


Hrvatska slikovnica 31.07.2015.

Povodom dvadesete obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, otvorena je izložba fotografija, pod nazivom ''Lica rata''. Oko četiristo fotografija, isključivo hrvatskih fotografa, predstavljaju povijesna svjedočanstva o ratnim zbivanjima tijekom Domovinskog rata. 


Hrvatska slikovnica 26.07.2015.

Interaktivna kazališna noćna tura Tajne Griča namijenjena je posjetiteljima i građanima Zagreba koji žele upoznati povijesnu i tajnovitu stranu glavnoga grada. Posjetitelji aktivno sudjeluju u različitim igranim događajima iz povijesti Zagreba, od kojih će ih neki naježiti, a neki raznježiti. Obilazak je temeljen na povijesnim činjenicama, na romansiranoj povijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić Zagorke, te na poznatim gradskim legendama. Noćna tura ''Tajne Griča'' posebna je zbog večernjeg termina te kostimiranih povijesnih likova koji na slikovit i interaktivan način predstavljaju gradsku povijest, te jamče novi doživljaj poznatih lokacija.


Hrvatska slikovnica 17.07.2015.

Gornji Grad otvara svoje veže i dvorišta za građane i turiste. U sklopu projekta ''Dvorišta''  na pet lokacija u gradu, posjetitelji mogu od 17. do 26. srpnja popiti piće, doznati više o povijesti Zagreba, slušati glazbu ... Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske bilježi oko deset posto veći broj stranih turista, nego u istom razdoblju lani. Najčešći su gosti iz Južne Koreje, SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Kine.


Hrvatska slikovnica 10.07.2015.

Narod Cetinske krajine porazio je godine 1715. osmanlijsku vojsku koja je u osvajačkom pohodu pokušala osvojiti Sinjsku tvrđavu, značajno uporište koje je Turskom Imperiju trebalo osigurati nesmetan prolaz u srce Europe. Kao podsjetnik na tu slavnu pobjedu, Sinjani su osnovali vitešku igru Alku. Sinjska alka dio je velike obitelji europskih viteških nadmetanja, jedina koja je preživjela u kontinuitetu gotovo tri stoljeća. 


Hrvatska slikovnica 03.07.2015.

Gradić Lubenice na otoku Cresu jedan je od hrvatskih turističkih bisera. Ovalnog je oblika, smješten na litici visokoj oko 380 metara. Kroz Lubenice prolaze samo dvije krivudave uličice, nemaju imena, a stoljetne kamene kuće označene su brojevima od jedan do četrdesetdva.  Njegova povijest duga je čak četiri tisuće godina, pa je podnesen i prijedlog za upis Lubenica na UNESCO-ov Popis zaštićene svjetske baštine. No, iako  ima dugu i bogatu povijest, taj je gradić danas gotovo napušten, u njemu živi tek dvadesetak stanovnika. Doznajte zašto se za Lubenice kaže da je kameni gradić u orlovu gnijezdu . 


Hrvatska slikovnica 26.06.2015.

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA već je četiri desetljeća jedno od najvažnijih stjecišta kulture u Gradu. Svojim se stalnim postavom i mnogim vrijednim izložbama  uključuje u obilježavanje važnih događanja vezanih uz povijest i kulturu Rijeke.Tako je i nezaobilazna destinacija posjetitelja toga grada. Mi smo zavirili u pomorsku zbirku u kojoj se čuvaju brojni vrijedni eksponati, poput, dokumenta o plovidbama slavnih hrvatskih kapetana ili pojasa za spašavanje s Titanica. Zbirku nam je predstavio, viši kustos Nikša Mendeš. 


Hrvatska slikovnica 19.06.2015.

Cetina je oduvijek bila važna za život tamošnjih ljudi. Ribolov i plodna cetinska polja othranila su brojne generacije. Putopisci, pjesnici i književnici tamo su pronalazili inspiraciju. Uz riječni tok Cetine odvijala su se i povijesna događanja koja su ostavila važan trag u povijesti Dalmacije, o čemu svjedoče brojne utvrde, danas spomenici kulture.     


Hrvatska slikovnica 12.06.2015.

Putnički parobrod ''Baron Gautsch'' smatra se jednom od najinteresantnijih olupina hrvatskog podmorja. Samo dvije godine nakon potonuća Titanika, doživio je manje poznatu, ali jednako tragičnu priču o ljudskom nemaru i slijedu nesretnih okolnosti. Ploveći nedaleko od rovinjske obale, u kolovozu, 1914. godine, naletio je na minsko polje austro-ugarske vojske. Gost: Danijel Frka


Hrvatska slikovnica 05.06.2015.

Kako je šezdesetih godina prošloga stoljeća izgledao javni prijevoz u Zagrebu ? Koje su se pjesme slušale s gramofonskih ploča? Što se događalo na kulturnoj i društvenoj pozornici ?  O tome govori, autor knjige ''Šezdesete u Zagrebu'' Antun Mateš. 


Hrvatska slikovnica 29.05.2015.

Zagreb u cvijeću! Međunarodna vrtna izložba Floraart ove godine slavi pedeset godina postojanja. Na manifestaciji sudjeluje više od 200 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Osim na zagrebačkom Bundeku, izložbe cvijeća održavaju se na Gornjem gradu,Trgu Bana Jelačića i Tomićevoj ulici. 


Hrvatska slikovnica 22.05.2015.

Na Susretu Ilirskih zborova održanom ovoga tjedna u Zagrebu prisjetili smo se glazbe hrvatskih skladatelja iz razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Zborovi Ivan Kukuljević Sakcinski, Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, Ban Josip Jelačić i Sloboda izazvali su oduševljenje publike. Kakvi su dojmovi struke i što je bio cilj projekta? Zauzima li povijest hrvatske glazbe mjesto koje joj pripada ?  


Hrvatska slikovnica 15.05.2015.

Nakon niza izvedbi u njemačkim gradovima, dramska družina Putujuća scena gostovala je u Zagrebu s predstavom ''Gastarbajteri na godišnjem''. Kroz tri dramska prikaza: slavonsku, dalmatinsku i bosansku priču, scenaristica Gordana Bećirović na humorističan način, publici otkriva kako se gastarbajteri pripremaju za odmor u domovini. Kako ih željno dočekuje obitelj i kakve ih dogodovštine očekuju u domovini ? Priča je to o težnji i ljubavi prema vlastitom identitetu i domovini. 


Hrvatska slikovnica 08.05.2015.

Auguste Rodin u Zagrebu! U okviru Festivala francuske kulture u Hrvatskoj otvorena je izložba ''Rodin u Meštrovićevom Zagrebu''. U Umjetničkom paviljonu izloženo je čak 90-ak djela slavnog Rodena među kojima i remek-djela ''Poljubac''i ''Mislilac''


Hrvatska slikovnica 01.05.2015.

Kakvo je značenje krajobrazne arhitekture u turističkoj promidžbi urbanih područja Hrvatske? Koliko uređeni parkovi pridonose sve većem broju turista u Zagrebu? Što balkoni govore o stanovnicima jednoga grada i kako balkon pretvoriti u oazu za opuštanje uz knjigu ili čašu dobrog vina?  Gošće: Andrea Knez i Željka Kolak 


Hrvatska slikovnica 24.04.2015.

 ''Herman Bolle-graditelj hrvatske metropole'' naziv je izložbe o jednom od najpoznatijih i najkontroverznijih arhitekata u Hrvatskoj. Velika izložba u nekoliko cjelina predstavlja djela tog Nijemca koji je u 50 godina, od 1880., s oko 150 projekata pridonio povijesti hrvatske arhitekture. Zagrebačka katedrala, Mirogoj, palača HAZU--a, Botanički vrt, fontane i Meteorološki stup na Zrinjevcu, neki su od najpoznatijih. Izložbom se obilježava 135. obljetnica Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i 170 godina od Bolleova rođenja.


Hrvatska slikovnica 17.04.2015.

Vanda Kochanski Devide bila je prva žena redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a mnogi je nazivaju velikom damom hrvatskog prirodoslovlja. Povodom stote obljetnice njenog rođenja nedavno je u HAZU održan Međunarodni znanstveni skup, a u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba njoj u čast. 


Hrvatska slikovnica 10.04.2015.

Hrvatski učenici opet nižu medalje iz matematike! Na nedavno održanoj učeničkoj Konferenciji u Ateni, Ana Strikić osvojila je titulu najbolje matematičarke Europe. Na slici članovi hrvatske natjecateljske ekipe: Fran Ilčić, Jelena Družetić, Ana Strikić, Klara Banić, Eva Belcar, Matej Buljan, Tomislav Babić i profesorica Jelena Kos.

Grčki filozof i matematičar Platon smatrao je da se u proučavanju matematike nalazi ključ ukupnog razumijevanja: ''Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome''.                          

Marin Getaldić, Ruđer Bošković, Vatroslav Bertić, Svetozar Kurepa neka su od imena koja su obilježila povijest hrvatske matematike. Kakav je doprinos hrvatskih matematičara svjetskoj znanosti ? Kako zavoljeti matematiku ? 


Hrvatska slikovnica 03.04.2015.

Kako osobe s intelektualnim poteškoćama integrirati u lokalnu zajednicu i kako ih uključiti na tržište rada? Projekt ''Proizvodnja povrća u plasteniku - Greenhouse Vegetables Production'' u organizaciji Udruge za promicanje inkluzije, nudi neka rješenja. Posjetili smo podružnicu Udruge u Grubišnom polju i otkrili da korisnicima druženje uz rad omogućava i rađanje pravih ljubavnih priča.    


Hrvatska slikovnica 27.03.2015.

Što je umjetnost i kako nastaje? Kakve su veze između naših vizualnih dojmova, inspiracije, osjećaja i samog čina likovnog ili glazbenog stvaralaštva? Što misle i osjećaju posjetitelji izložbi, slušatelji koncerata? Koja je uloga mozga u svemu tome? I ove godine hrvatski znanstvenici sudjeluju u inicijativi organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives za popularizaciju znanja o funkcijama mozga. Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj već 14. godinu.


Hrvatska slikovnica 20.03.2015.

U Rijeci ga nazivaju  ''mori'', u Vinodolskom kraju ''morči'', u Kastvu ''račini morci'', a u Gorskom kotaru ''morčeki''.

Nekoć nakit naših baka, morčić je danas jedan od najprepoznatljivijih simbola Rijeke. Već su u 17. i 18. stoljeću venecijanski zlatari izrađivali su ukrasne igle u obliku crnca s turbanom, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog ''moretto''. U isto vrijeme u Rijeci nastaje morčić, kao skromnija verzija ''venecijanskog moretta''. Ljepota izrade i prihvatljiva cijena brzo je osvojila Riječanke.


Hrvatska slikovnica 13.03.2015.

Szent Istvan bio je ponos Austro-Ugarske ratne mornarice. Počeo se graditi u riječkom brodogradilištu,  a dovršen je u Puli 1914. godine. No, putovanje toga bojnog broda, klase Tegetthoff, završeno je već 1918., na samom kraju Prvoga svjetskog rata. Nesretnim spletom okolnosti potopila su ga dva talijanska torpedna čamca koja su čeka u zasjedi u blizini otoka Premuda.    

Szent Istvan je svojevrstan ''jadranski Titanik''. Roniocima, on je ono što je za planinarima Mount  Everest, ističe voditelj podmorskih ekspedicija u Jadranu, Danijel Frka. Olupina Szent Istvana duga je 153 metra i leži na dubini od 66 metara. Okrenuta je palubom prema dnu i topovima još uvijek okrenutima na lijevo. 

Osim stalnih morskih stanovnika, poput riba, rakova i školjki, olupinu posjećuje sve veći broj ronioca iz cijeloga svijeta. Olupina Szent Istvana posebno je zaštićena, pa je za njezin obilazak potrebna dozvola Ministarstva kulture.     


Hrvatska slikovnica 06.03.2015.

Da se vjenčanicama i ostaloj opremi za vjenčanje oduvijek pridavala velika pozornost, svjedoči izložba u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, simboličnog naziva '' U dobru i zlu''. Izložba obuhvaća razdoblje od sredine 19. stoljeća do današnjih dana. Muzej prvi put javnosti izlaže primjerke vjenčane odjeće koju su ugledne dame iz tadašnjeg visokog društva nosile na dan svojega vjenčanja.

 Kako su naše dame pratile razvoj europskih trendova, primjerice tadašnje pariške mode? Tko je i kada uveo bijelu vjenčanicu i zašto se ona i danas smatra apsolutnom kraljicom vjenčane mode? Što se darivalo za vjenčanja? Iz sadržaja pozivnica i zahvalnica može se uočiti da je raskošno građansko vjenčanje nekoć bilo ne samo obiteljski, nego i važan društveni i kulturni događaj.


Hrvatska slikovnica 27.02.2015.

Jesu li anglizmi jedan od načina jezične manipulacije? Koliko očuvanje dijalekata pridonosi bogatstvu hrvatske pisane baštine? U Mjesecu hrvatskoga jezika govorimo o počecima hrvatske pismenosti, prvom hrvatskom jeziku i pismu, izdvajamo i izazove digitalizacije koji utječu na kulturu jezika. Gost: prof. Željko Jozić ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu 


Hrvatska slikovnica 20.02.2015.

Ante Starčević bio je hrvatski političar, publicist i književnik. Pored političkih aktivnosti bavio se poviješću, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, političkom satirom i prevoditeljstvom. Još za života nazvan je - Ocem Domovine.

" Dr. Ante Starčević otac Domovine ili ne"naziv je skupa nedavno održanog u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Zbog svoje dosljednosti u političkim idejama koje je zastupao, Starčević je uvijek izazivao velike polemike i negodovanja. Jedni su ga obožavali, a drugi  nemilosrdno napadali. istaknuli su to sudionici skupa, među kojima i naši gosti: povjesničar Ivan Čizmić, Zlatko Hasanbegović s Instituta Ivo Pilar i publicist Marin Sopta. 


Hrvatska slikovnica 13.02.2015.

Biskup Josip Juraj  Strossmayer jedna je od središnjih ličnosti hrvatske političke, crkvene i kulturne povijesti. 

Prigodnom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu obilježena je dvjestota obljetnica njegova rođenja. Između ostalog, posjetitelji mogu vidjeti Strossmayerova pisma, rukopise njegovih govora, poslanica, brojnu korespondenciju upućenu velikanima toga vremena kao što su Ivan Kukuljević Sakcinski i Ivan pl.Zajc. Gost: povjesničar Zoran Grijak s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 06.02.2015.

Kako se Zagreb kroz svoju arhitekturu, u razdoblju između dva svjetska rata, preobrazio u  europsku metropolu? Kako se moderna arhitektura, utemeljena na jednostavnosti, uklopila u dotadašnje kićene oblike klasicizma i secesije? Najbolji primjer za to je Novakova ulica, koja 

je i danas predmet znanstvenih rasprava.

Nova arhitektonska slika Zagreba nastala je zahvaljujući pretečama hrvatske moderne, kao 

što su Viktor Kovač, Edo Šen i Hugo Ehrlich. Međuratno razdoblje hrvatske arhitekture najznačajnije je obilježio arhitekt Drago Ibler.

Kako pisci i književnici pridonose vizualnoj slici jednoga grada? Kako umjetnost progovara o suživotu čovjeka i arhitekture? Gosti: akademik Tonko Maroević, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Dragomir-Maji Vlahović i akademik Andrija Mutnjaković.


Hrvatska slikovnica 30.01.2015.

Prvo privatno zagrebačko zabavište osnovano je 1869. godine, dok je 1882. osnovano prvo zabavište koje je financirao Grad.To je samo nekoliko godina  nakon osnivanja vrtića u Beču, što pokazuje da je Zagreb u to doba slijedio trendove moderne Europe.  


U čudesni svijet djetinjstva povela nas je autorica izložbe "Zagrebačka zabavišta u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća " koja je otvorena u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu.  


Hrvatska slikovnica 23.01.2015.

Potvrđujući dugotrajni trend globalnog zatopljenja, Svjetska meteorološka organizacija, objavila je da je 2014. najtoplija  godina na planetu otkako su se 1880. počela provoditi mjerenja. Sve je popularnija i teza da nam nakon natprosječno visokih temperatura slijedi veliko ledeno doba.  


Klimatske promjene tema su  brojnih znanstvenih istraživanja na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Zanimljivi su podaci o tome kako temperaturne oscilacije utječu na migracije ribljih vrsta u Jadranu. 


No, sve se češće postavlja i pitanje: Jesu li klimatske promjene djelo majke prirode ili je riječ o nekontroliranom utjecaju čovjeka? Dio međunarodne znanstvene zajednice, međutim, hrabro poručuje kako je globalno zatopljenje samo jedna velika zabluda iza koje stoje politički i financijski interesi. O tome govori akademik Vladimir Paar. 


Hrvatska slikovnica 16.01.2015.

Tko su bili prvi stanovnici Dalmacije? Zašto su pripadnici musterijenske kulture dugo naseljavali naše priobalno područje? Koji su najznačajniji prapovijeni lokaliteti na istočnoj obali Jadrana? 

Gosti: Ivor Janković i Stašo Forenbaher s Instituta za antropologiju u Zagrebu, profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.    


Hrvatska slikovnica 09.01.2015.

"Zlato i srebro srednjeg vijeka" naziv je izložbe koja se istodobno održava u Arheološkim muzejima u Zagrebu, Splitu i Zadru.

 Kroz tridesetak izložbenih cjelina posjetitelji mogu vidjeti oko stotrideset predmeta iz nekoliko povijesnih razdoblja: od rane antike, vremena koje prethodi propasti Rimskoga carstva, preko razdoblja velike seobe naroda do kasnog Srednjeg vijeka. Što nam otkrivaju od zlata izrađene antičke ogrlice ? Zašto su se fibule izrađivale u obliku ptice, najčešće orla ? 

Odgovore doznajemo u šetnji izložbom "Zlato i srebro srednjeg vijeka" u Arheološkom muzeju u Zagrebu kroz koju nas vodi autor izložbe Željko Demo.  


Hrvatska slikovnica 02.01.2015.

U prvoj Hrvatskoj slikovnici u Novoj godini uživamo u zvucima glazbe. Izdvajamo zanimljive dijelove prošlogodišnjih emisija posvećenih našoj glazbenoj umjetnosti. Povodom stopedesete obljetnice rođenja Milke Trnine, prisjetili smo se te velike operne dive koju su nazivali "hrvatskom Mariom Calas". Za života neshvaćeni Vatroslav Lisinski postao je dijelom hrvatskog glazbenog identiteta. Nismo odoljeli ni zvucima King violine, majstora Guarnerija, koja se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 


Hrvatska slikovnica 26.12.2014.

Kakve su perspektive razvoja suvremenog plesa u Hrvatskoj? Kako se taj oblik umjetnosti razvija na kazališnim daskama? Gošće: ravnateljica ZKM Snježana Amramović Milković i naša istaknuta predstavnica novije generacije hrvatske suvremene plesne scene Marjana Krajač.   


Hrvatska slikovnica 19.12.2014.

Zašto je Zagreb tijekom Adventa postao grad u kojemu je zima življa i toplija? Na Cvjetnom trgu, u središtu grada, posjetitelje dočekuje prava glazbena čarolija u ritmu jazza i klasike. Oni nešto mlađi mjesto za zabavu pronalaze na klizalištu Tomislavac. Pod alejama platana na Zrinjevcu može se uživati u gastronomskim specijalitetima, čašici toplog vina i šampanjca.

Zabave ne nedostaje ni i u Hrvatskom povijesnom muzeju. Otkrijte zašto će ove, četvrte adventske nedjelje u Muzej iz prošlosti navratiti hrvatska plemićka obitelj Rauch.


Hrvatska slikovnica 12.12.2014.

Akademik Jurica Muraj jedan je od najistaknutijih hrvatskih pijanista. Bio je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i jedan je od utemeljitelja Varaždinskih baroknih večeri. Prigodom petnaeste obljetnice njegove smrti u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je znanstveni skup o doprinosu akademika Muraja hrvatskoj glazbenoj kulturi.


Hrvatska slikovnica 05.12.2014.

Josip Juraj Strossmayer bio je teolog, političar i kulturni djelatnik, te je jedna od najistaknutijih ličnosti hrvatske i europske povijesti 19. stoljeća. Stvaranje suverene i samostalne Hrvatske bila je okosnica njegova političkog djelovanja. Promicanjem hrvatske kulture i jezika težio je povezivanju Hrvata s ostalim europskim narodima. Strossmayer je utemeljitelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje je nedavno otvorena izložba prigodom 130. obljetnice otvaranja Strossmayerove galerije starih majstora.


Hrvatska slikovnica 28.11.2014.

Kako djeca kroz stihove otkrivaju ljubav prema domovini, svom zavičaju, djedu, baki, prirodi? Kako kroz stihove, osim emocija, izražavaju svoje spoznaje i razmišljanja?

Stih i nota sto divota! To je moto 21. Hrvatskog dječjeg festivala koji je i ove godine, kroz nove poetske radove, pobudio dječju maštu i stvaralaštvo. Izložbom ''Vizualna poezija'' u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu djeci je prezentirana umjetnost riječi. Njihovi mentori, profesorice s višegodišnjim iskustvom rada u školama otkrivaju nam koliko nove tehnologije utječu na sposobnosti stjecanja novih znanja.


Hrvatska slikovnica 21.11.2014.

Bibliotheca Zriniana, pisana ostavština obitelji Zrinski čuva se u riznici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Stotine sačuvanih svezaka svjedoče da članovi te plemenitaške obitelji nisu bili samo vrsni političari. Bavili su se pjesništvom, umjetnošću, proučavali su arhitekturu, povijest, a posebnu pažnju pridavali su umijeću ratovanja.

Nikola VII. Zrinski bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik. U praskozorju europskog buðenja nacionalnih svijesti i težnji za nacionalnim državama, posvetio je život očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda. Bio je upleten u političke intrige svojega vremena i smatraju ga tragičnom osobom hrvatske povijesti.


Hrvatska slikovnica 14.11.2014.

Kako je izgledao dolazak prvog vlaka na zagrebački Zapadni kolodvor 1862. godine? Kako su izgledale odore željezničkih radnika, svjetiljke i signalni uređaji koji su se koristili na hrvatskim prugama? Snažan razvoj zabilježen je početkom 20. stoljeća, kada se gradi lička pruga Ogulin-Plaški-Vrhovine koja je imala strateško značenje tijekom Prvoga svjetskog rata.

Povodom obilježavanja stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata u Hrvatskom željezničkom muzeju u Zagrebu, otvorena je virtualna izložba kroz koju je prikazan razvoj željezničkog prometa na hrvatskom tlu, početkom 20. stoljeća. Izložbom se želi pobliže upoznati industrijska i tehnička baština na europskom tlu. Upravo toj temi, na razini EU, bit će posvećena 2015. godina.


Hrvatska slikovnica 07.11.2014.

''Vjerujem u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske'' poznate su riječi Ivana Mažuranića kojeg nazivaju prvim ''banom pučaninom'', a smatraju ga i klasikom hrvatske književnosti. Njegovo djelo ''Smrt Smail age Čengića'' prevedeno je na nekoliko svjetskih jezika.

Povodom dvjestote obljetnice rođenja pjesnika, jezikoslovca, političara i diplomata, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba pod nazivom ''Blago Ivana Mažuranića'' kojom je predstavljena njegova ostavština.


Hrvatska slikovnica 31.10.2014.

Park groblje Mirogoj jedno je od najljepših groblja u Europi. Projektirao ga je austrijski arhitekt Herman Bolle, a službeno je otvoreno1876.godine. Izgrađeno je na posjedu Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog pokreta koji je na Mirogoju živio do svoje smrti 1872. godine. Zbog dugova koji su zaostali nakon Gajeve smrti, gradska općina je već 1873. godine otkupila Mirogoj za 21.320 forinti s namjerom da ga pretvori u središnje zagrebačko groblje.

Prvi ''stanovnik'' Mirogoja bio je Friedrich Singer, učitelj gimnastike koji se slučajno otrovao plinom.


Hrvatska slikovnica 24.10.2014.

Julije Knifer obilježio je hrvatsko slikarstvo u drugoj polovici 20. stoljeća, a djela mu se nalaze u svjetskim umjetničkim institucijama poput njujorške MoMA-e.

Meandar izveden u različitim tehnikama i oblicima prepoznatljiv je motiv Kniferovog stvaralaštva.

''Vjerojatno sam svoje posljednje slike već načinio, a prve možda nisam.'' - rečenica je koja se logikom meandra neprestano ponavlja u Kniferovim zapisima, a daje nam ključ za ulazak u svijet u kojemu kronologija i kontinuitet nemaju nikakvo značenje.

Anti-umjetnik Julije Knifer umro je u Parizu, 07. prosinca 2004. godine. Više od petsto njegovih djela prikazano je u retrospektivnoj izložbi pod nazivom Julije Knifer: Bez kompromisa koja je nedavno otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 17.10.2014.

Traminac, Malvazija, Plavac mali, Graševina, neka su od najpoznatijih hrvatskih vina. Da je riječ o vrhunskim kapljicama govori i podatak da su u njima uživali i pustolov i istraživač Marco Polo, austro-ugarski car Franjo Josip I, američki predsjednik Jimmy Carter, Rainier III-princ od Monaca. Prigodom krunidbe britanske kraljice Elizabete II, u London je dopremljeno jedanaest tisuća butelja iločkog traminca.

Na području Hrvatske do sada je zabilježeno oko 120 sorti grožđa. Hrvatska je mala zemlja i teško može konkurirati vinogradarstvu Francuske, ali brojne međunarodne nagrade i priznanja koja su dodijeljena hrvatskim vinima, potvrda su da hrvatska vina imaju zavidno mjesto na europskom tržištu.


Hrvatska slikovnica 10.10.2014.

Ono što je Olimp Grcima, Ararat Aramencima, Kailas Indijcima to je Perun Hrvatima. Perun je bio središnja liènost praslavenske mitologije, a stari Slaveni vjerovali su da grmljavina nastaje kada Perun u kočiji izlazi iz svojih dvora.

Gotovo svi narodi baštine u svojoj kulturi legende, mitove i poganska vjerovanja. Što se od tih tragova nalazi u hrvatskoj narodnoj predaji, toponimima, hrvatskoj umjetnosti? Neke odgovore nudi izložba ''Perunu u pohode'' koja je prije nekoliko dana otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 03.10.2014.

Europske zemlje u rujnu obilježavaju Dane europske baštine, manifestaciju kojom svi zajedno podsjećamo na bogatu kulturnu baštinu starog kontinenta. U Danima europske baštine ukazujemo i na potrebu zaštite i očuvanja našeg kulturnog nasljeđa. Zato u Hrvatskoj slikovnici danas izdvajamo dvorce Hrvatske.

Prema službenim podacima Ministarstva kulture u Hrvatskoj je zaštićeno oko 4 900 kulturnih dobara graditeljskog nasljeđa, među njima su i brojni dvorci. Zašto se hrvatski dvorci ne prepoznaju na turističkoj karti Europe? U koju svrhu najbolje iskoristiti dvorce i možemo li se u tome poslužiti iskustvima nekih europskih zemalja. Gosti: povjesničarka umjetnosti Goranka Horjan, Ranka Saračević Wurth, Vesna Rajković i akademik Mladen Obad Šćitaroci.


Hrvatska slikovnica 26.09.2014.

Zvijezda Sirius i planet Jupiter najljepši su prizori koji se mogu vidjeti na jesenskom nebu iznad Hrvatske. Jesen je i najpovoljnije razdoblje za otkrivanje sitnih tijela Sunèeva sustava, poput asteroida ili meteorita. Samo do 2005. godine u zvjezdarnici Višnjan otkriveno je oko 1700 takvih tijela, pa se ona ubraja meðu najproduktivnije zvjezdarnice u svijetu. I u planetariju Tehnièkog muzeja u Zagrebu pokušavaju se odgonetnuti neke tajne svemira simulacijama svemirskih kretanja ove jeseni. Zašto je opet najviše pažnje privukao Mars?


Hrvatska slikovnica 19.09.2014.

Novinar i književnik Zvonimir Milèec u kafiæu u Jurišiæevoj ulici rado je s prijateljima raspravljao o zagrebaèkim temama. Gotovo cijeli svoj profesionalni rad posvetio je zagrebaèkim trgovima, gradskim okupljalištima, ulicama, vedutama grada i slikama njegovih stanovnika.

A što èini jedan grad, zgrade, ulice, trgovi ili ljudi, njegovi stanovnici ? Kakve slike grada gledaju književnici i pjesnici? Ljubav i privrženost Zagrebu ono je što je zajednièko Matošu i Šenoi. Za Zvonimira Milèeca znalo se reæi da je èitao Zagreb kao što se èita lijepa knjiga.


Hrvatska slikovnica 12.09.2014.

U našem su moru trabakule, bracere, logeri, snagom vjetra i vještim rukama pomoraca, stoljeæima prevozili pijesak, vino, masline... U želji da od zaborava saèuvamo bogatstvo hrvatske maritimne baštine u Nerezinama na Lošinju ovoga vikenda održava se 38. Nerezinska regata tradicijskih barki na jedra.

U ovotjednoj emisiji putujemo na Lošinj. Sredinom 19. stoljeæa Lošinj je bio druga pomorska sila austrijskog carstva.


Hrvatska slikovnica 05.09.2014.

Nacionalna i sveuèilišna knjižnica èesto se naziva èuvaricom hrvatske pismenosti, a njena povijest poèinje se pisati poèetkom 17. stoljeæa, od kada datiraju podaci o prvim upisanim knjigama. Vrijedne zbirke knjiga koje se èuvaju u fundusu knjižnice uvijek su privlaèile znanstvenu i širu javnost.

Nova zgrada Nacionalne i sveuèilišne knjižnice sveèano je otvorena 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.


Hrvatska slikovnica 29.08.2014.

Hrvatska etno kuæa ''Materina prièa'' brojnim izložbama po cijelome svijetu, prezentira hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. I mi smo posjetili stalni postav smješten u srcu Zagreba. Zavirili smo u vrijeme kada su se žitarice mljele u kamenom žrvnju, kada se za šivanje odjeæe na tkalaèkom stanu proizvodilo laneno platno, kada su se djeca uspavljivala u zipki. Uoèili smo i suze u oèima posjetitelja koji su se na trenutak prisjetili svojih djedova, baka, svojega djetinjstva.


Hrvatska slikovnica 22.08.2014.

Frankopanski kaštel u Ogulinu, izgraðen prije otprilike pet stoljeæa, svjedok je brojnih povijesnih dogaðaja koji su oznaèili razvoj toga dijela Hrvatske. U razdoblju izmeðu Prvoga i Drugog svjetskog rata, kaštel je korišten kao zatvor Sudbenog stola u Ogulinu. Jedan od njegovih najpoznatijih zatvorenika bio je i predsjednik bivše Jugoslavije, Josip Broz Tito.


Hrvatska slikovnica 15.08.2014.

Nad samom liticom kanjona rijeke Dobre dao je oko 1500. godine feudalni gospodar knez Bernardin Frankopan sagraditi ogulinski kaštel. Podigao ga je u nesigurnom i opasnom vremenu kao jedno u nizu utvrðenja za obranu od osmanlijskih osvajanja , nakon što su Osmanlije katastrofalno razorile moæni Frankopanski utvrðeni grad Modruš.


Hrvatska slikovnica 08.08.2014.

Tijekom jednog vruæeg ljetnog prijepodneva zaputili smo se u posjet Belom, malom pitoresknom mjestu na otoku Cresu. S glavne prometnice skrenuli smo uskom jednosmjernom cestom uz rub litice. Zastrašujuæi pogled niz visoku liticu nije nas pokolebao, znali smo da vrijedi poæi na to putovanje.

Krenuli smo u istraživanju èudesnog svijeta Tramontane i Belog!


Hrvatska slikovnica 25.07.2014.

Mladi hrvatski matematièari i informatièari nedavno su se vratili s Meðunarodnih olimpijada s nekoliko medalja. Kako je moguæe da se hrvatski uèenici, s takvih i sliènih natjecanja uvijek vraæaju kuæi s brojnim medaljama, kako se pripremaju za natjecanja? O perspektivama mladih znanstvenika u Hrvatskoj, govori nam profesor Karolj Skala s Institita Ruðer Boškoviæ u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 18.07.2014.

Za Nikolu Teslu kaže se da je èovjek koji je koraèao ispred svog vremena. Iz njegovih ideja proizišlo je desetak Nobelovih nagrada iako on sam nije dobio ni jednu. Unatoè svojoj genijalnosti, Tesla je za sebe govorio da je otkrivaè, a ne znanstvenik ili izumitelj. Na Teslin roðendan, 10. srpnja, u Zagrebu je proslavljen prvi nacionalni Dan Nikole Tesle. Prigoda je to da se u Hrvatskoj slikovnici prisjetimo toga velikog hrvatskog znanstvenika.


Hrvatska slikovnica 11.07.2014.

Organizirano bavljenje sportom, tjelovježbom ili ''gombanjem'', kako su govorili stari Zagrepèani, poèelo je dolaskom prvog uèitelja gombanja i maèevanja Miroslava Singera, iz Beèa, 1859.godine. Masovnije bavljenje sportom u Zagrebu poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola, godine 1874. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati, veæ 1836. godine, a u jednom od maksimirskih jezera 1923. godine odigrana je prva meðunarodna plivaèka i vaterpolska utakmica. Rijetki se danas sijeæaju zašto je kupalište na Savi desetljeæima bilo okupljalište starih Zagrepèana.

Ovoga tjedna u Hrvatskoj slikovnici putujemo zagrebaèkim vremeplovom kroz povijest sporta.


Hrvatska slikovnica 04.07.2014.

Nacionalni park Plitvièka jezera UNESCO je proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine. Geološki i hidrogeološki krški fenomeni oduvijek su privlaèili znanstvenike, a nedavno je u Parku otvoren i znanstveno-istraživaèki centar i to pod vodstvom biologa zagrebaèkog PMF-a. Plitvièka jezera godišnje posjeti oko milijun i 200 tisuæa gostiju, a posljednjih godina osobito je zabilježen porast broja gostiju iz Japana. Više od èetvrtine površine, oko 14000 ha, obraslo je šumom. U Parku rastu i mnogobrojne rijetke i zaštiæene biljne vrste. Meðu raznolikom faunom, najzanimljiviji su stalni stanovnici medvjed, vuk i vidra. Smeði medvjed svakako je najatraktivnija životinjska vrsta. Pa ipak, sedrene barijere, odnosno hidrografski fenomeni možda su najzanimljiviji segmenti ljepote Plitvièkih jezera.


Hrvatska slikovnica 27.06.2014.

Nema Ogulinca koji nije, odrastajuæi, slušao predaje o kleèkim vješticama, Ðulinom ponoru, Šmitovom jezeru ... Prirodna baština ogulinskoga kraja, spoj èudnovatih prirodnih oblika, kao i burna povijesna zbivanja, oduvijek su rasplamsavali maštu tamošnjih stanovnika. Najbujniju maštu meðu njima zasigurno je imala Ivana Brliæ Mažuraniæ, najznaèajnija hrvatska spisateljica za djecu. Nazivaju je ''hrvatskim Andersenom'', a dva je puta (1931. i 1938. godine) bila nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. Djela Ivane Brliæ Mažuraniæ prevedena su na nekoliko svjetskih jezika, a pozornost književne publike skreæe 1913. godine romanom za djecu Èudnovate zgode šegrta Hlapiæa.

U Hrvatskoj slikovnici putujemo u Ivanin rodni Ogulin, kojega još zovu i zavièajem bajki.

Hrvatska slikovnica 20.06.2014.

Jeste li znali da na cresko-lošinjskom arhipelagu raste više biljnih vrsta nego na cijelom podruèju Velike Britanije? Taj fenomen jadranskih otoka, kroz svoj znanstveni rad istraživao je i botanièar Ambroz Haraèiæ. Znanstveni radovi koje je objavio poèetkom 20. stoljeæa obilježili su razvoj europske i hrvatske botanike. Zahvaljujuæi klimatskim uvjetima i bujnoj vegetaciji, Lošinj toga doba bio je i poznato europsko ljetovalište koje su èesto posjeæivale i okrunjene glave s europskih dvorova.


Hrvatska slikovnica 13.06.2014.

Mijeh je tradicijsko glazbalo poznato mnogim europskim narodima iako su glavne asocijacije vezane uglavnom uz Škotsku. Meðutim, škotske gajde su jedno, a naš ili talijanski mijeh, primjerice, nešto posve drukèije. Zanimljiv je i proces obrade mješine koja se pretvara u instrument, doznajemo i da nije koža svake koze prikladna za izradu mijeha, uz glazbu na mijehu nastaje i poseban ples...


Hrvatska slikovnica 06.06.2014.

Povodom obilježavanja 100. godišnjice Prvoga svjetskog rata, u emisiji govorimo o važnim politièkim dogaðajima u Europi uoèi i nakon rata koji su se odrazili na tadašnji politièki život u Hrvatskoj.

Govorimo, izmeðu ostaloga, o Krfskoj deklaraciji, Londonskome sporazumu i ustroju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca - ti su dogaðaji snažno obilježili život u Hrvatskoj do Drugoga svjetskog rata.

Bacamo pogled na kartu Europe nakon Prvoga svjetskog rata, te što je Hrvatska prema novoj podjeli svijeta dobila a što izgubila.

Gost emisije: povjesnièar Zlatko Matijeviæ (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu)


Hrvatska slikovnica 30.05.2014.

Prva sjednica višestranaèkog Hrvatskog sabora održana je 30. svibnja 1990. godine. Sabor je u listopadu 1991. godine donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ. Bilo je to nakon isteka tromjeseènog moratorija na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH. Kako je došlo do uspostave Hrvatskoga sabora 1990. godine i koji su politièki dogaðaji na podruèju bivše Jugoslavije prethodili proglašenju samostalne RH, podsjeæamo u Hrvatskoj slikovnici koja je na programu u petak u 23:05. Gost emisije: povjesnièar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Goran Hutinec.


Hrvatska slikovnica 23.05.2014.

Izraz telefon prvi je upotrijebio Nijemac Phillip Reis, koji je konstruirao prvi aparat pomoæu kojega se govor mogao prenositi elektriènim putem. Prvi izum na podruèju prenosa glasa pomoæu neke naprave, dakle ne izravno, napravio je 1667. g. engleski lijeènik i fizièar Robert Hook, koji je glas prenosio mehanièkim putem i to pomoæu zategnute niti ( strne, žice i sl.) na udaljenost oko 200 metara. Godine 1670. jedan drugi englez sir Samuel Morland konstruira poseban lijevak, pomoæu kojeg  se glas mogao usmjeriti, te na taj naèin poveæati njegov domet. Morlandov lijevak koristi se i danas, najviše na brodovima, pod nazivom megafon. Otkrivamo kada je u Zagrebu zazvonio prvi telefon.


Hrvatska slikovnica 16.05.2014.

U 15. stoljeæu Dubrovnik je imao oko 40.000 stanovnika, pa se ubrajao meðu najveæe gradove u Europi. Primjerice, London, tada je imao oko 50.000 stanovnika. Kada je rijeè o društvenim i gospodarskim prilikama, srednjovjekovni Dubrovnik bio je važno europsko središte. 27. sijeènja 1416., Dubrovnik je prvi u Europi ukinuo ropstvo. Engleska je to uèinila 1569. godine. , a Brazil je trgovao ljudima èak do 1888. godine. O srednjovjekovnom Dubrovniku govori nam povjesnièar Gordan Ravanèiæ s hrvatskog Instituta za povijest u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 09.05.2014.

Grèki zemljopisac Skilaks Skarianderis u jednom natpisu iz 384. godine prije Krista prvi put spominje stanovnike Zadra. Naziva ih Jadasinima, a Zadar spominje pod imenom Idassa. Antièki Zadar ostao je prepoznatljiv do današnjih dana na ulicama i trgovima toga grada. Kroz svoju, gotovo tri tisuæljeæa staru povijest, Zadar je bio jedno od najznaèajnijih središta u Dalmaciji. Uz Salonu, najveæi je èuvar arheološkog nasljeða na hrvatskoj strani Jadrana..


Hrvatska slikovnica 02.05.2014.

Asfaltnom cestom preko Dugopolja i sela Kotlenica, dolazimo u zaselak Punde, u samom podnožju središnjeg dijela planine Mosora. Ostavili smo auto na makadamskom uskom putu i nastavili hodati još 300-tinjak metara do ulaza u špilju Vranjaèu. Doèekuje nas ljubazni domaæin, Marko Punda, unuk Stipe Punde koji je najljepše njezine dijelove otkrio kao djeèak, davne 1903. godine. Nakon niza pripremnih radova, špilja Vranjaèa otvorena je za posjetitelje 15. prosinca 1929. godine. Zakonom o zaštiti prirode, zaštiæena je 1963. godine kao geomorfološki spomenik prirode.


Hrvatska slikovnica 25.04.2014.

U izdanju Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, u Zagrebu je nedavno promovirana slikovnica pod nazivom ''Slike stihom isprièane/Antologija''. Stihove su pisala istaknuta imena hrvatske poetske rijeèi poput Zvonimira Baloga, Arsena Dediæa, Paje Kanižaja, Tonka Maroeviæa i Luke Paljetka. U veæ podužem razdoblju zanemarivanja i rijetkog objavljivanja poezije na hrvatskoj književnoj sceni, a naroèito one u kojoj mogu uživati i djeca, to je hvale vrijedan pothvat u kojemu mogu uživati sve generacije. Naši su gosti Marina Protrka Štimec, Pajo Kanižaj, Arsen Dediæ i Vladimir Crnkoviæ.


Hrvatska slikovnica 18.04.2014.

Blago Riznice zagrebaèke katedrale, èiji su predmeti stari i do 9 stoljeæa, po svojoj vrijednosti i znaèenju ravnopravno se može svrstati meðu najznaèajnije srednjoeuropske zbirke crkvene kulturne baštine. Jedan od najznamenitijih predmeta koji se èuva u Riznici, svakako je zvonolika misnica iz 11. stoljeæa, ukrašena dragim kamenjem.


Hrvatska slikovnica 11.04.2014.

Kao oblici protesta protiv krize i društvenog stanja uoèi Prvoga svjetskog rata u umjetnosti se javljaju avangardni pokreti, a jedan od njih je ekspresionizam. U Hrvatskoj se javlja relativno rano i to podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima i kazalištu. Unutar ekspresionizma hrvatski autori bili su vrlo aktivni kao pjesnici, urednici književnih èasopisa, kao skladatelji poput Blagoja Berse i Borisa Papandopula ili kao arhitekti poput Drage Iblera i Ignjata Fischera. Po povratku iz Praga u Zagreb, slikari Vilko Gecan i Milivoj Uzelac donijeli su slikarstvo koje je velièalo figuru, atmosferu kavana i društveni život. Marino Tartaglia svojim je Autoportretom 1917. godine prikazao svu dramu slikarskog izrièaja, jednako kao i Miroslav Kraljeviæ u svojim djelima. Da bi se u cjelini mogao sagledati, ekspresionizam treba promatrati u kontekstu razlièitih grana umjetnosti. O ekspresionizmu u Hrvatskoj slikovnici govore profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zvonko Makoviæ i Tvrtko Jakovina.


Hrvatska slikovnica 04.04.2014.

Antun Gustav Matoš bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. U ranom djetinjstvu s roditeljima seli u Zagreb, pa je tijekom života èesto govorio da je ''Bunjevac podrijelom, Srijemac rodom, a Zagrepèanin odgojem''. U Hrvatskoj slikovnici prisjetit æemo se središnjeg lika hrvatske moderne, Antuna Gustava Matoša, èiju smo stotu obljetnicu smrti nedavno obilježili!


Hrvatska slikovnica 28.03.2014.

U Hrvatskoj slikovnici vodimo vas u zagrebaèko kazalište Kerempuh, povodom njegova 50. roðendana. Kakva je bila kazališna klima u doba njegova osnutka i koja su imena obilježila razvoj te kultne kazališne kuæe? O tome, u emisiji govore dramski struènjaci i djelatnici kazališta Kerempuh. Tim povodom, zavirili smo iza kulisa Kerempuhove predstave Krletka.


Hrvatska slikovnica 21.03.2014.

Park Maksimir je Zagrebu isto što i Bua-de-Bulonj Parizu, Tiergarten Berlinu ili Regents Park Londonu. U vrijeme osnivanja, krajem 18. i u prvoj polovini 19. stoljeæa Maksimir je bio jedan od najvažnijih parkovnih ostvarenja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Prvi je javni park u jugoistoènoj Europi, ali i jedan od prvih u svijetu. Na prvi dan proljeæa, vodimo Vas u šetnju maksimirskim perivojima i to povodom održavanja edukativne manifestacije koju organiziraju Državni zavod za zaštitu prirode i Javna ustanova ''Maksimir''. Uz struèno vodstvo, posjetitelji æe moæi upoznati proljetnice Maksimira i Hrvatske.


Hrvatska slikovnica 14.03.2014.

Misali i brevijari crkvene su knjige pisane na pergameni. One pronaðene na podruèju Hrvatske smatraju se najljepšim i najbogatijim pisanim spomenicima. Do danas ih je saèuvano 50- ak i prvorazredni su izvori hrvatske srednjovjekovne književnosti. Osim u hrvatskim znanstvenim ustanovama, èuvaju se i u uglednim knjižnicama i muzejima širom svijeta, poput Pariza, Kopenhagena, Beèa, New Yorka, Carigrada, Rima i Londona. O tome nam govori sveuèilišni profesor Darko Žubriniæ.


Hrvatska slikovnica 07.03.2014.

Moguænost da su ljudi i majmuni imali zajednièke pretke postaje jasnija tek nakon 1859. s objavom knjige ''Podrijetlo vrsta'' engleskog biologa Charlesa Darwina. Ovo je znanstveno djelo argumentiralo evoluciju novih vrsta od starijih putem prirodnog odabira, ali se nije doticalo pitanje evolucije èovjeka. Jedini spomen o tom pitanju je reèenica: ''Baciti æe se svijetlo na podrijetlo èovjeka i njegovu povijest.'' Prve zabilježene rasprave o podrijetlu èovjeka bile su one izmeðu Thomasa Huxleya i Richarda Owena. Huxley je zastupao tezu evolucije èovjeka od majmuna argumentirajuæi je mnogim morfološkim sliènostima što je i obrazložio 1863. u svojoj knjizi ''Dokaz èovjekovog mjesta u prirodi'' (''Evidence as to Man's Place in Nature''). Meðutim, mnogi Darwinovi istomišljenici onog doba nisu se slagali s idejom da se èovjekove umne moguænosti i moralna osjetljivost mogu objasniti prirodnim odabirom. Darwin je primijenio teoriju evolucije i spolne selekcije na èovjeka u svojoj drugoj knjizi ''Podrijetlo èovjeka'' (The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex) objavljenoj 1971.


Hrvatska slikovnica 28.02.2014.

Hlapiæ i Gita najpoznatija su siroèad hrvatske djeèje književnosti. Lik siroèeta bio je èesta tema u romanima i pripovjetkama za djecu. Njihovi su autori najèešæe bili uèitelji koji su gotovo do sredine 20. stoljeæa dominirali u hrvatskoj djeèjoj književnosti. Štefka Batiniæ, viša knjižnièarka u Hrvatskom školskom muzeju, priredila je prigodnu izložbu na temu siroèadi Kao Hlapiæ i Gita: siroèad u Hrvatskoj krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa. Autorica je katalogom izložbe znanstveno utemeljeno rašèlanila taj motiv iz književnosti za djecu i sagledala ga s pravnog i pedagoškog aspekta, te opæenito unutar tadašnjeg društvenog konteksta.


Hrvatska slikovnica 21.02.2014.

20. veljaèe na Svjetski dan socijalne pravde u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu održan je igrokaz „ Mali princ“u izvedbi djece SOS Djeèjeg sela Lekenik. Udruga SOS Djeèje selo Hrvatska djeluje od 25. veljaèe 1992. godine kao ravnopravan èlan SOS Kinderdorf Internationala, najveæe svjetske nevladine organizacije za zbrinjavanje djece i mladeži, sa sjedištem u Innsbrucku u Austriji. U drugom dijelu emisije vodimo Vas u šetnju kroz izložbeni prostor Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 14.02.2014.

Srednji vijek oznaèava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti. Oko vremenskih granica Srednjeg vijeka meðu povjesnièarima postoji neslaganje. Prema jednima, Srednji vijek poèinje u 1. polovici 3. stoljeæa, u doba vladavine rimskog cara Dioklecijana, zbog tadašnjeg društvenog ureðenja koje veæ poèinje nalikovati feudalizmu, dok drugi smatraju da poèinje padom Rimskog Carstva 476. godine i nastankom prvih germanskih država. Takoðer, neki za kraj Srednjeg vijeka uzimaju pad Carigrada 1453. godine, dok drugi za kraj istog razdoblja smatraju Kolumbovo otkriæe Amerike 1492. U hrvatskoj povijesti Srednji vijek dijeli se na rani, odnosno na razdoblje do sklapanja Pacta Convente 1102. i kasni nakon te godine, kada Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom.


Hrvatska slikovnica 07.02.2014.

Naivna umjetnost jedna je od najkarakteristiènijih znaèajki europske umjetnosti kasnog 19. i poèetka 20. stoljeæa. Na tom su podruèju hrvatski umjetnici u samom svjetskom vrhu. Kao poèetak zaèetak naive u Hrvatskoj uzima se izložba Udruženja umjetnika Zemlja - akademskih slikara, kipara i arhitekata - održana 1931. godine u Zagrebu, na kojoj su bila izložena i djela šesnaestogodišnjeg Ivana Generaliæa i dvadesetjednogodišnjeg Franje Mraza, seljaka-slikara iz malog podravskog sela Hlebine. Predstavljajuæi crteže i akvarele tih anonimnih mladiæa, protagonisti Zemlje htjeli su pokazati kako nadarenost nije vezana uz odreðeni sloj ili klasu, niti je njihova povlastica. Ti seljaci - slikari pojavili su se samo tri godine nakon što je održana prva izložba jedne grupe naivnih umjetnika - s djelima Henrija Rousseaua, Bauchanta, Bomboisa, Seraphine Louis i Vivina 1928. u Parizu - a šest godina prije velikih internacionalnih izložaba tog segmenta moderne umjetnosti u Parizu, Zurichu i New Yorku. 2014. godine obilježava se 100. obljetnica roðenja Ivana Generaliæa. Za tu obljetnicu Hrvatski muzej naivne umjetnosti u Zagrebu priprema projekt pod nazivom "Generaliæ 2014. godine". Svjetlana Sumpor autorica monografije posveæene Ivanu Generaliæu i povjesnièar umjetnosti Vladimir Crnkoviæ naši su gosti . Govore nam o razvoju naivne umjetnosti na tlu Hrvatske, i to kroz prizmu stvaralaštva Ivana Generaliæa.


Hrvatska slikovnica 31.01.2014.

Za povijest hrvatskoga slikarstva prve polovine 20. stoljeæa kljuèna je pojava skupine mladih umjetnika koji su se poèetkom stoljeæa školovali na Akademiji u Munchenu, nadovezujuæi se na veæ renomirane slikare prethodne generacije. Pripadnici te mlaðe munchenske skupine: Josip Raèiæ, Miroslav Kraljeviæ, Vladimir Beciæ i Oskar Herman prozvani su '' slikarima èistoga oka'' zbog gradnje slikarskih oblika proèišæenim gradacijama primarnih, èistih boja. Umjetnièki nemir i znatiželja vodi ih iz Munchena u Pariz, gdje njihov rad dobiva nove poticaje, a za mladog Josipa Raèiæa postaje fatalan. Njihov produbljen, problemski stav prema slikarstvu Grgo Gamulin je ocijenio kao '' novo utemeljenje naše moderne umjetnosti''.


Hrvatska slikovnica 24.01.2014.

Dosezi renesansne umjetnosti, koja u Dalmaciji poèinje vrlo rano zbog tijesne povezanosti s Italijom, nisu u Hrvatskoj tako spektakularni kao u bogatijim europskim pokrajinama . Ipak kao i u prethodnim stilskim izrièajima, na hrvatskom je tlu u razdoblju renesanse, a to je od oko 1450. do 1600. godine, nastao niz vrijednih dijela, pa i antologijskih spomenika, koji unatoè teškim politièkim okolnostima osmanlijskih osvajanja i ratova, potvrðuju visoke domete kulture i umjetnièkog stvaralaštva. Kao što nema oštre razdijelnice izmeðu romanike i gotike, tako je nema ni izmeðu gotike i renesanse. Intenzivno trajanje gotike produžuje se sve do sredine 16. stoljeæa. Ono je osobito zanimljivo u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je jaèi utjecaj srednjoeuropske kasnogotièke tradicije, i gdje se zbog prodora Turaka renesansa nije uspjela ostvariti u veæem opsegu. U mnogim sluèajevima na spomenicima se prema obièajima vremena, opredjeljenju umjetnika ili volji naruèitelja , miješaju oblikovne komponente gotike i renesanse, pa nastaju osebujna ostavarenja mješovitog stilskog znaèaja. Gost, povjesnièar umjetnosti Milan Pelc.


Hrvatska slikovnica 17.01.2014.

U Umjetnièkom paviljonu u Zagrebu otvorena je izložba pod nazivom ''Likovna baština obitelji Pejaèeviæ''. Pejaèeviæi su obitelj koja je odigrala kljuènu ulogu u politièkom, društvenom I kulturnom životu Slavonije i Hrvatske, osobito u 19. i poèetkom 20. stoljeæa, kada su njihova moæ i ugled bili na vrhuncu. Jedna je od rijetkih plemenitaških loza koja je dala Hrvatskoj dva bana, Ladislava (1880. - 1883.) i Teodora (1903. - 1907.), a ne smije se zaboraviti da iz te obitelji potjeèe i prva hrvatska skladateljica, Dora Pejaèeviæ. Žene su opæenito u obiteljskom životu igrale kljuènu  ulogu, kao podupirateljice umjetnika i umjetnice same, a dijelom su zaslužne i za nastanak zbirki umjetnina koje su skupljale ili unosile u obitelj kao miraz. Autorice izložbe doktorica znanosti Jasminka Najcer Sabljak i profesorica Silvija Luèevnjak, te kustos izložbe sveèilišni profesor Zvonko Makoviæ naši su gosti.



Hrvatska slikovnica 10.01.2014.

Danas govorimo o proslavljenoj hrvatskoj opernoj umjetnici Milki Trnini. Njen portret otkriva nam profesorica Marija Barbieri, ugledna hrvatska operna struènjakinja. A povodom proslave 150. godišnjice roðenja Milke Trnine u Muzeju grada Zagreba prireðena je izložba njoj u èast. Prilika je to za prisjeæanje na proslavljenu umjetnicu, njezin rad i profesionalna dostignuæa, te za javno prezentiranje ostavštine te operne dive. Nakon školovanja u Zagrebu završava konzervatorij u Beèu. Debi je imala u Zagrebu 11. travnja 1882. nastupivši u staroj kazališnoj zgradi na Gornjem gradu kao Amalia u Verdijevu Krabuljnom plesu pod dirigentskom palicom Ivana pl. Zajca, tadašnjeg ravnatelja opere. Po završetku školovanja, ne dobivši stalni angažman u Zagrebu, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu: u Leipzigu, Grazu, Londonu, New Yorku, Bostonu i drugim svjetskim metropolama.


Hrvatska slikovnica 03.01.2014.

Kako kroz umjetnost, sport i humanitarni rad izraziti ljubav prema domovini? Šibenèanin Èedo Paiæ veæ više od 40 godina živi i radi u Nizozemskoj, ali nikada nije zaboravio svoju domovinu. Tijekom Domovinskog rata bio je jedan od najpoznatijih lobista za Hrvatsku. Èelnicima europskog društvenog, kulturnog i politièkog života neumorno je govorio o svojemu rodnom kraju. Veæ godinama kroz niz humanitarnih projekata pomaže ponajviše siromašnoj djeci u Hrvatskoj. Domovini se odužio i kroz umjetnost. Prije nekoliko dana, u prostorijama Specijalne policije u Zagrebu, otvorena je njegova izložba slika pod nazivom: ''Da se nikad ne zaboravi!'' O humanosti govorimo i u sljedeæoj prièi. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 19. sijeènja, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipoviæa bit æe održana sveèana dodjela nagrada ''PONOS HRVATSKE''. A kroz jednu prièu putujemo i u Tanzaniju.


Hrvatska slikovnica 27.12.2013.

Želeæi osnažiti hrvatsko prirodoslovlje koncem 19. stoljeæa pokreæu se neka društva i inicijative. Jedno je od njih i Hrvatsko naravoslovno društvo, osnovano 1885. godine, a koje æe biti kljuèno za otvaranje zagrebaèke zvjezdarnice. Oko te ideje brzo se okupio znaèajan znanstveni krug poèevši od prirodoslovaca, pa do profesora filozofije, književnosti, umjetnika …. Zapravo cijela tadašnja hrvatska društvena i kulturna elita zauzela se za otvaranje, a kasnije i razvoj zagrebaèke zvjezdarnice. Lokacija je brzo odabrana, Popov toranj iz 13. stoljeæa i to na prijedlog Otona Kuèere. Montažu prvog teleskopa u zagrebaèkoj zvjezdarnici besplatno je obavio tada poznati astronom, upravitelj privatne zvjezdarnice ''Manora'' na Malom Lošinju Spiridion Gopèeviæ, u meðunarodnim astronomskim krugovima poznat kao Leo Brenner. Poèetkom 1905. godine zvjezdarnica je dobila fotografsku kameru, astronomsku uru i mikrometar, veæ tada suraðivala je s više europskih zvjezdarnica.

Ravnatelj zagrebaèke zvjezdarnice Dragan Roša, naš je gost. 


Hrvatska slikovnica 20.12.2013.

Zašto ljudi vjeruju u anðele? Više je moguæih odgovora: nekima se jednostavno sviða pomisao da postoje duhovna nebeska biæa koja pomažu i štite ljude. Nekima o postojanju anðela govori intuicija, a drugima logièno filozofsko razmišljanje o stupnjevima tjelesnih i duhovnih biæa. Neki su povjerovali u anðele nakon što im je netko posvjedoèio da ih je vidio ili su ih sami vidjeli. Èinjenica je da mnogi ljudi, bez obzira na Boga u kojeg vjeruju, vjeruju u anðele. U Hrvatskoj slikovnici vodimo Vas u Varaždin ''grad u kojem spavaju anðeli''


Hrvatska slikovnica 13.12.2013.

Ana Lemiæ dugogodišnja je planinarka i preko 20 godina obilazila je Velebit skupljajuæi materijale za knjigu. Bilježila je datume, prikupljala podatke, fotografirala kuæe i sela, razgovarala s preostalim mještanima, a sve je rezultiralo vrijednim izdanjem na 744 stranice i s oko 1.500 ilustracija. Knjiga nosi naziv ''SELA I STANOVI NA VELEBITU - svjedoèanstva života od nastanka do nestanka“ . Iako sam Lièanka roðena pod Velebitom, nisam bila svjesna da je tako mnogo sela nekoæ bilo na Velebitu. Ta sela s kamenim kuæama i bunarima uljepšala su i obogatila Velebit, èovjek koji je tu živio dao je dušu planini. Divim se ljudima koji su tu živjeli stoljeæima teškim i mukotrpnim životom. Ova knjiga spomenik je tim Podgorcima, Primorcima koji su tu živjeli. Mnoga sela veæ je naèeo zub vremena, mnoga su propala i porušena, staze su zarasle, a drago mi je da sam ih na ovaj naèin spasila od zaborava za buduæe generacije, rekla je autorica zahvalivši se svima koji su joj pomogli u stvaranju i izdavanju knjige. Uz autoricu, o knjizi govore akademici Josip Bratuliæ i Tonko Maroeviæ.


Hrvatska slikovnica 06.12.2013.

Ponoæ je. Sat na zvoniku prvostolne crkve na Kaptolu poèeo je otkucavati. Zvuk se razliježe zimskom noæi, obogaæen zvonjavom crkve sv. Marka sa susjednog grièkog brežuljka, a pridružuje mu se zvonjava crkvi Donjega grada i onih s rubnih gradskih podruèja. Dvanaesti otkucaj navijestio je novi dan. Prvi je sijeènja, 1901. U gradu pod Medvednicom kronološki je zapoèelo dvadeseto stoljeæe. Prvog dana nove godine vrijeme baš nije bilo ugodno: '' Još ujutro na novo ljeto oko 4 sata padala je kiša, a kad se probudismo, ugledali smo Zagreb u snijegu i ledu. Zima je rapidno rasla i do veèeri bilo je sve smrznuto kao kost. Tako je novo stoljeæe zapoèelo snijegom , ledom i zimom '', javlja Obzor 2. sijeènja 1901. Više doznajte u Hrvatskoj slikovnici.


Hrvatska slikovnica 29.11.2013.

Koliko mentaliteta? Izmeðu znanstvenog koncepta i kulturnog konstrukta , naziv je meðunarodnog simpozija koji se održava na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Iako je po velièini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska ima izrazito bogatu kulturnu i povijesnu baštinu koja je gotovo u svim segmentima neodvojiva od ostatka Europe. U emisiji doznajte više i o akciji Dajmo djeci korijene i krila!


Hrvatska slikovnica 22.11.2013.

Ovoga tjedna održani su Dani otvorenih vrata HAZU. Tom je prigodom 19. i 20. studenog za javnost bila otvoreno tridesetak akademijinih znanstveno-istraživaèkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru. Održano je niz prezentacija, izložbi, promocija, predavanja, radionica i koncerata. Biskup Josip Juraj Strossmayer postavio je temelje današnje HAZU. Više doznajte emisiji u kojoj gostuju akademici Zvonko Kusiæ, Gordan Družiæ, Ivan Gušiæ i Ante Stamaæ. Naš je gost i ugledni hrvatski znanstvenik Nenad Ban.


Hrvatska slikovnica 15.11.2013.

Zagrebaèko sveuèilište najstarije je i najveæe sveuèilište u RH. Njegova povijest poèinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveuèilišne ustanove tadašnjoj Isusovaèkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaæeno na saboru Hrvatskog kraljevstva 3. studenog 1671. godine. Sveuèilište u Zagrebu u današnjem obliku osnovao je 1874. austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I.


Hrvatska slikovnica 08.11.2013.

Da je bogatstvo hrvatske pisane rijeèi prepoznato i u svijetu govori i podatak da se neka djela hrvatske književnosti èuvaju u uglednim svjetskim bibliotekama. Primjerice, ruska Nacionalna knjižnica posjeduje najbogatiju zbirku pisanih hrvatskih glagoljskih knjiga na svijetu, ukupno 43 naslova u 101 primjerku. Austrijska nacionalna knjižnica u Beèu èuva nekoliko vrijednih hrvatskih glagoljskih knjiga i rukopisa. Sveuèilišna knjižnica u Uppsali u Švedskoj posjeduje tri hrvatske glagoljske knjige. Nacionalni muzej u Parizu sadrži najstariju do sada poznatu zbirku hrvatskih religioznih stihova. U emisiji govorimo o hrvatskoj glagoljskoj tradiciji.


Hrvatska slikovnica 01.11.2013.

Antun Gustav Matoš bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. U ranom djetinjstvu s roditeljima seli u Zagreb, pa je èesto govorio da je ''Bunjevac podrijelom, Srijemac rodom, a Zagrebèanin odgojem''. Iza sebe je ostavio dvadesetak tiskanih i neobjavljenih knjiga: od pripovijetki, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Cijeli je život bio izrazito domoljuban, a po njegovim rijeèima: ''Stekliš sem bil i stekliš bokibokme bum vumrl''. Godine 1893. odlazi u vojsku, a 1894. dezertira, pa iz Hrvatske tj. Austrije bježi u Srbiju, najprije u Šabac, a zatim u Beograd.. Kako sam navodi, u Beogradu radi kao ''èelist, pa novinar, literat''. Bio je i stalan gost kavane "Dardaneli", gdje su se okupljali književnici-boemi, nezavisni novinari i glumci. U sijeènju 1898.. godine Matoš odlazi u Ženevu, a zatim 1899. u Pariz, u kojemu æe ostati punih pet godina. U tom razdoblju nastaju njegova najznaèajnija prozna djela. Matoševo je djelo prijelomno u povijesti hrvatske književnosti: slobodno se može reæi da bez njegova zaokreta, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu danas poznajemo. Gošæa, sveuèilišna profesorica Dubravka Oraiæ Toliæ.


Hrvatska slikovnica 25.10.2013.

Prvi zapis o lovu na spužve na hrvatskoj obali datira iz 1522. godine u kojemu se spominju dvojica Zlarinjana koji su brali spužve za jednog trgovca iz Šibenika, a koji je spužve prodavao na podruèju tadašnje Italije. To je ujedno i dokaz da je i stoljeæima prije jadranska spužva bila dobro poznata na europskom tržištu. Stanovnici Krapnja zavoljeli su spužvarstvo i polako ga razvijali kao zanat. Krajem 17. stoljeæa umijeæu branja i èišæenja spužvi poduèio ih je fra Antun koji je došao s Krete. Najprije su lovili ostima s broda do 16 m dubine. Polovinom 19. st., imali su 40-ak spužvarskih brodica, a 1893. godine u izlov spužvi uveli su prvi ronilaèki aparat - meki skafander, ili tešku ronilaèku opremu. Ribarsko društvo iz Trsta, koje je podupirala tamošnja Pomorska vlada, nabavilo je taj aparat i predalo ga poduzetniku Josipu Juriæu. To je pomoglo da spužvarstvo postane vrlo unosna gospodarska grana. Naše su gošæe, sveuèilišna profesorica Tatjana Bakran- Petricioli sa zagrebaèkog PMF-a i biologinja Ivana Petrov Ranèiæ iz hrvatskog Državnog zavoda za zaštitu prirode.


Hrvatska slikovnica 18.10.2013.

Sve do 17. stoljeæa u Hrvatskoj se, kao i posvuda u Europi, arhivska graða èuvala u crkvama i samostanima. Zemaljski protonotar, magistar Ivan Zakmardi Dijankoveèki, dao je izraditi hrastovu škrinju u kojoj su se èuvale temeljne isprave hrvatske države. Bilo je to 23. prosinca 1643. godine. Škrinja je imala zaštitnu bravu koja se otkljuèavala s tri razlièita kljuèa. Jedan je èuvao ban, drugi podban, a treæi protonotar. Tim su se redom kljuèevi stavljali u bravu koja se samo na taj naèini mogla otvoriti. Škrinja je imala samo simbolièno znaèenje, jer u nju se mogao smjestiti tek neznatan dio isprava. Zbog toga je Hrvatski sabor za prvog zemaljskog arhivara izabrao Ladislava plemenitog Kiralyia te odredio da se škrinja privilegija, koja je od 1643. bila pohranjena u prostoriji iznad sakristije stolne crkve na Kaptolu. 1763. prenese u zemaljsku kuæu na Markovu trgu. Preostali spisi preneseni su 1840. u Banske dvore, gdje se od tada pa sve do preseljenja godine 1913. u novu, zajednièku zgradu sa Sveuèilišnom knjižnicom, nalazio Zemaljski arhiv. Tako je poèela povijest Hrvatskog državnog arhiva.


Hrvatska slikovnica 11.10.2013.

Dioklecijanova palaèa u Splitu jedan je od najreprezentativnijih antièkih spomenika na tlu Hrvatske. Godine 1979. uvrštena je na UNESC-ov Popis svjetske baštine. Njena izgradnja zapoèela je koncem 3. stoljeæa. Cijeli prostor bio je podijeljen na dva dijela, ali razlièite namjene. U sjevernom dijelu bile su smještene zgrade za poslugu, vojsku, skladišta i dr. U južnom, raskošnijem dijelu, nalazile su se prostorije namjenjene carskoj obitelji. Ispod tog rezindencijanog dijela nalazili su se podrumi palaèe. Rijeè je o danas rijetkim prostorima na kojima se može pojmiti grandioznost antièke arhitekture. O Dioklecijanovoj palaèi pisali su brojni znameniti znanstvenici i istraživaèi, poput škotskog arhitekta Roberta Adama koji je 1754. godine došao u Split prouèavati taj grandiozni spomenik. Naš je gost, povjesnièar umjetnosti Joško Belamariæ.


Hrvatska slikovnica 04.10.2013.

Brojni su narodi tijekom povijesti prodirali u Zadar i njegovu okolicu: Liburni, Kelti, Grci, Rimljani, Goti, Bizantinci, Avari, Turci, Francuzi, Talijani… Jedni su se zadržali duže, drugi kraæe. Hrvati su na tom podruèju veæ 13. stoljeæa. Kada je u 9. stoljeæu zapoèela izgradnja crkve Svetog Donata, Zadar se nalazio u žarištu politièkih interesa oslabljene bizantske i ojaèane franaèke države. Bilo je to razdoblje u kome su dalmatinski gradovi priznavali autoritet bizantskoga cara. Crkva je u to doba takoðer formalno priznavala vrhovništvo carigradskoga patrijarha. Meðutim crkva je i tada provodila rimsku liturgiju, što je bilo u skladu s tradicijom iz ranokršæanskog razdoblja. Tako je na prostoru cijele Dalmacije došlo do pritjecanja kulturnih i umjetnièkih vrijednosti nastalih u ranom srednjem vijeku u krilu zapadne Crkve. U civilnom i religioznom životu Zadra poèeli su se preplitati politièki i crkveni interesi europskoga Istoka i Zapada. Ta bivalentna tradicija na tlu Hrvatske imala je velikog odjeka u umjetnosti. Arhitektura Crkve Svetog Donata u Zadru najbolji je odraz takvoga stanja.


Hrvatska slikovnica 27.09.2013.

Slavoljub Penkala autor je mnogih otkriæa na podruèju tehnike i prirodoslovlja. Lepezu njegovih inovacija èini više od osamdeset patenata izdanih u Beèu i Budimpešti. Vrhunac njegova rada je izrada konstrukcije prvog aviona u Hrvatskoj, a svjetsku slavu postigao je njegov izum olovke, nazvane penkala. Penkala je godišnje patentirao dva do tri izuma. Veliki broj patenata imao je primjenu u svakodnevnom životu. To su redom: termofor, termos-boca, mastionica, prve anodne baterije, željeznièka koènica, sustav mjerenja protoka tekuæina, razlièiti kemijski preparati, prašci protiv štetoæina i kukaca pod nazivom Krepax, deterdžent za pranje rublja, radioaktivni lijek protiv reume, manometar, dinamometar, specijalni mikrofoni, prislušni ureðaji… O Slavoljubu Penkali govori nam kustosica u Tehnièkom muzeju u Zagrebu Neda Staklareviæ.


Hrvatska slikovnica 20.09.2013.

Speleološki klub Željeznièar, èlan Zagrebaèkog speleološkog saveza, vodio je nedavno završenu ekspediciju LUKINA JAMA - SIFON 2013. Radi se o jednom od najzahtjevnijih meðunarodnih znanstvenih projekata ikada provedenih na podruèju speleologije. Lukina jama duboka je 1431 metar i ubraja se meðu petnaestak najdubljih jama u svijetu. Buduæi da se nalazi na podruèju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, nove znanstvene spoznaje o podzemnoj fauni i hidrogeologiji uvelike æe doprinijeti ekološkoj vrijednosti i znaèenju toga specifiènog krškog podruèja koje je prepoznato i u svjetskim razmjerima. Upravo je to bio jedan od glavnih zadataka ekspedicije. Branko Jalžiæ, voditelj ekspedicije LUKINA JAMA - SIFON 2013, Stipe Tutiš, predsjednik Zagrebaèkog speleološkog saveza i Vedran Jalžiæ speleoronioc naši su gosti.


Hrvatska slikovnica 13.09.2013.

Hrvatski jezik govorni je jezik Hrvata, a sastoji se od tri narjeèja koja su Hrvati razvili tijekom povijesti. Struènjaci, prvenstveno lingvisti èesto istièu da je hrvatski jezik izrazito bogat, a to bogatstvo crpi se iz duge hrvatske kulturne i povijesne baštine. Štokavsko, kajkavsko i èakavsko narjeèje tri su narjeèja hrvatskog jezika. Specifiènost po kojoj se razlikuju temelji se na tome što se štokavsko narjeèje koristi upitnom zamjenicom ŠTO, èakavsko zamjenicom ÆA, a kajkavsko upitnom zamjenicom KAJ. Zapravo hrvatski je jezik suodnos sva tri narjeèja, kao i moguænost komunikacije meðu njima. To ga èini specifiènim i jedinstvenim te neovisnim o svim drugim bliskim i manje bliskim jezicima. Danas govorimo o kajkavskom narjeèju kao dijelu hrvatske jeziène baštine. O tome nam govori sveuèilišni profesor Alojz Jembrih.


Hrvatska slikovnica 06.09.2013.

Iako su u gotovo cijelom svijetu podvodni ribolov i ronjenje na dah povezane sportske discipline, u Hrvatskoj su razlièito grupirane. Meðutim, znaèajno je napomenuti da su hrvatski sportaši posljednjih godina i u podvodnom ribolovu i ronjenju na dah u samome svjetskom vrhu. Trener Hrvatske ronilaèke reprezentacije Ivan Drviš, svjetska rekorderka u ronjenju na dah Karla Fabrio Èubriæ, podvodni ribolovci Slaven Èubriæ i Alan Èernava naši su gosti.


Hrvatska slikovnica 01.09.2013.

Danas nas zanima, gdje se Hrvatska nalazi na ljestvici razvoja automobilske industrije. Razlog je to za posjet zagrebaèkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Školovanje dobrih inženjera od vitalne je važnosti za nacionalno gospodarstvo. U tehnièkim strukama, pa tako i na zagrebaèkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje prisutna je stalna primjena rezultata znanstvenih istraživanja u svakodnevnoj praksi. FORMULA STUDENT naziv je projekta koji je zapoèeo na zagrebaèkom sveuèilištu godine 2004. Uz podršku zagrebaèkog Fakulteta strojarstva I brodogradnje osnovan je tim studenata . Rijeè je o natjecanju koje vuèe korjene još s kraja 80-ih godina prošloga stoljeæa iz SAD-a. Projekt se zatim širi u Europu, toènije u Veliku Britaniju (1998.), a ubrzo i ostatkom svijeta. Japan, Brazil, Australija samo su neke od destinacija, a svake godine na natjecanju sudjeluje sve više zemalja. Drugim rijeèima, rijeè je o natjecanju koje je osmišljeno za pronalazak telenata za automobilsku industriju. A u drugom dijelu emisije donosimo mali podsjetnik na velikana hrvatske znanosti Nikolu Teslu.

Hrvatska slikovnica 25.08.2013.

Možda niste znali kada se prvi put u pisanim dokumentima spominje ime - stanovnika Zagreba? Spominje se u pismu hrvatskog bana Krste Frankopana od 05. rujna 1526. u kojem piše. ''Zagrepci z Gratca''. To znaèi ''Zagrepèani s Gradeca''. Prema tome, oèito da su postojali i drugi Zagrepèani, a to su oni s Kaptola, Nove Vesi, Vlaške ulice i podgraða, današnjeg Donjeg grada. Svi su oni Zagrepèani ili kako bi naši stari rekli, Zagrepèanci. Branimirova ulica nekoæ je imala naziv B ulica, cesta B ili Boroševa cesta. Èirilometodska ulica na Gornjem gradu zvala se Gospodska ulica, a jedna od najromantiènijih ulica, Demetrova, imala je naziv Blatna, a kasnije i Kazališna ulica, Jurišiæeva ulica nazivala se Puževa … U povijesnu šetnju zagrebaèkim ulicama poveo nas je gospodin Branimir Špoljariæ, roðeni Zagrepèanin i dugogodišnji novinar.


Hrvatska slikovnica 18.08.2013.

Maruša ili suðenje ljubavi naslov je knjige ugledne hrvatske povjesnièarke dr. Zdenke Janekoviæ Remer. To je braèno-ljubavna prièa koja nas vodi u srednjovjekovni Dubrovnik u 15. stoljeæe. Kako sama autorica kaže, prouèavajuæi dubrovaèku povijest sluèajno je pronašla sudski zapisnik od èak 206 stranica o parnici protiv udovice optužene za bigamiju. Ta parnica i neobièna ljubavna prièa iz srednjeg vijeka potakle su dugogodišnji znanstveni i istraživaèki rad u kojem se otkrivaju brojni aspekti života u Dubrovniku tijekom 15. stoljeæa - od braka koji je bio vezivno tkivo tadašnjeg društva i èvrstih hijerarhija, do položaja žena u patrijarhatu i strogih pravila nasljeðivanja. Autorica je, prema vlastitim rijeèima, dopustila svojim osjeæajima da uðu u knjigu zbog èega ''balansira na rubu žanrova, ali s time da ipak uvijek ostaje povjesnièar koji piše povijest i drži se èinjenica''.


Hrvatska slikovnica 11.08.2013.

Kravata je za Hrvatsku ono što je kava za Brazil, moda i šampanjac za Francusku, sirevi i satovi za Švicarsku. Hrvatsko podrijetlo kravate utemeljeno je na povijesnim dokumentima, etnološkim i lingvistièkim èinjenicama. Potvrðuju to svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori. A da je kravata simbol ne samo Hrvatske, nego i Europe potvrðuje se i kroz veæ uobièajenu praksu Europske Unije po kojoj se svaka zemlja predsjedateljica na poèetku svog mandata predstavlja svojom specifiènom kravatom. A èesto se postavlja pitanje : Zašto su Hrvati poèeli nositi kravatu? Iz jedne romantiène prièe doznajemo da je djevojka pozdravljajuæi se sa svojim zaruènikom kada bi odlazio u vojsku skidala šal sa svog ramena i vezala ga mladiæu oko vrata kao znak vjernosti i kao podsjetnik na njihovu ljubav. A brojni etnolozi istièu da i danas kada žena daruje kravatu svom muškarcu èini to iz istih razloga kao i djevojke u Hrvatskoj s poèetka 17. stoljeæa. O kravati nam govori Marijan Bušiæ.


Hrvatska slikovnica 04.08.2013.

Danas se u Sinju održava 298. viteška igra Alka. Da je rijeè o iznimno vrijednom kulturno-povijesnom dogaðaju kazuje i podatak da je UNESCO, 2010. godine, Alku uvrstio na popis svjetske nematerijalne baštine. Da je Alka iznimna sveèanost kazuje i podatak da su u Sinju gostovali brojni visoki gosti. Godine 1818. na putu po Dalmaciji, Sinj je posjetio car Franjo I. Tom je prigodom održana Alka, a dobitnika je car nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti. Od tada se svake godine slavodobitniku iz Beèa dostavljalo 100 forinti nagrade. Godine 1842., održana je Alka u èast dolaska u Sinj. austrijskoga nadvojvode Albrechta i nadvojvode Franje Karla. Godine 1875., održavanju Alke prisustvovao je i car Franjo Josip I., slavodobitniku, Mati Boniæu darovao je zlatni prsten. O sinjskoj Alki govori nam profesor povijesti Neven Filipoviæ Grèiæ, dr. Ivan Nasiæ, tajnik Viteškog alkarskog društva, alkarski vojvoda Ante Vuèiæ, fra Bože Vuleta, alajèauš Tonèi Bešliæ i alkar Kristijan Bikiæ.

Pokrovitelj Alke i ove je godine predsjednik RH dr. Ivo Josipoviæ.


Hrvatska slikovnica 28.07.2013.

Nakon što su prestali napoleonski ratovi, nakon rušenja vojnih utvrda i obrambenih bedema koji su okruživali gradove poèetkom 19. stoljeæa dolazi do naglog širenja urbanih podruèja Europe. Najbolje to ilustriraju sljedeæi podaci: Godine 1800. u Europi je bilo oko 25 gradova s više od sto tisuæa stanovnika. U razdoblju od 1800. do 1900. godine više od sto tisuæa stanovnika imalo je oko 150 europskih gradova. Pitanje javnog prijevoza putnika, bolje reæeno razvoja cestovnog prometa u gradu, postaje tada mjerilom opæe kulture razvoja. Broj stanovnika diktirao je ritam razvoja grada, pa tako i prometa. A kako je nekoæ bilo? Više doznajte u emisiji. Povod za današnju prièu bilo nam je ovotjedno obilježavanje 50-og roðendana zagrebaèke žièare.


Hrvatska slikovnica 21.07.2013.

Istraživanje dobrih dupina u Jadranu okosnica je djelovanja Instituta Plavi svijet i to u sklopu Jadranskog projekta dupin. Istraživanja su poèela davne 1987. godine, pa je to danas najduže kontinuirano istraživanje jedne populacije dobrih dupina u cijelom Sredozemnom moru. Osim na podruèju Cresa i Lošinja, od 2008. Jadranski projekt dupin djeluje i u akvatoriju otoka Visa. Jadranski projekt dupin danas je u cijelom svijetu, primjer dobre prakse što se oèituje kroz brojne meðunarodne suradnje sa struènjacima iz podruèja biologije i ekologije morskih sisavaca. Osim morskih sisavaca, podruèje interesa Plavog svijeta su i morske kornjaèe i morski psi. A ovoga tjedna na Lošinju je otvoreno novo oporavilište za ozlijeðene morske kornjaèe. Naš je gost doktor znanosti Draško Holcer, ravnatelj Instituta Plavi svijet.


Hrvatska slikovnica 14.07.2013.

Projekt ''Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj'' kojeg zajedno provode Hrvatska radiotelevizija i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta veæ 19 godina ujedinjuje osnovne i srednje škole, pa èak i djeèje vrtiæe u jednom lijepom cvjetnom natjecanju. Zahvaljujuæi tom projektu danas diljem Lijepe naše, imamo na stotine prelijepih školskih vrtova od kojih su mnogi postali i prava turistièka odredišta. Spomenimo i da je projekt ''Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj'' 2005. godine osvojio nagradu Europske federacije turistièkih novinara kao jedinstven ekološko-edukativni projekt u Europi namijenjen djeci i mladima. Za kraj vodimo vas na Ilovik-hrvatski otok cvijeæa.


Hrvatska slikovnica 07.07.2013.

U drugoj emisiji u kojoj govorimo o Miroslavu Krleži donosimo sjeæanja ljudi koji su imali priliku susresti toga velikana hrvatske književnosti. Zavirili smo i u Memorijalni prostor Bele i Krleže na zagrebaèkoj adresi Grozd 23. Iz arhiva Hrvatskoga radija donosimo isjeèke govora Miroslava Krleže održanog prigodom primanja nagrade za roman ''Zastave'' u Cetinju 28.rujna 1966. godine. Naši su gosti ugledna hrvatska koreografkinja Latica Ivaniševiæ, profesorica Silvana Èengiæ Voljevica i režiser Antun Vrdoljak.


Hrvatska slikovnica 30.06.2013.

Miroslav Krleža ostvario je golem opus, njegova sabrana djela obuhvaæaju izmeðu 50 i 80 svezaka. Njegov opus obuhvaæa kako središnje književno-umjetnièke žanrove, tako i atipiène ili marginalne zapise npr. enciklopedijske natuknice, putopisi... Rani utjecaji obuhvaæaju skandinavske dramatièare Iibsena i Strindberga i filozofa Nietzschea, kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnièki uradci Krausa, Rilkea i romaneskno djelo Prousta. Iako je pokrenuto èak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaæala cijeli Krležin opus. O stvaralaštvu Miroslava Krleže govore nam profesorica Silvana Èengiæ Voljevica, književni kritièar i leksikograf Velimir Viskoviæ, akademik Krešimir Nemec.


Hrvatska slikovnica 23.06.2013.

U Zagrebu kao i u ostalim europskim metropolama nalaze se brojni muzeji i galerije iz kojih doznajemo više o kulturi jednog grada, naroda i geografskog prostora. Ovoga tjedna posjetili smo zagrebaèku galeriju Kloviæevi dvori, tamo nas je doèekao i Pikaso.\b \b0 U prosincu 2007. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je u hrvatsku nematerijalnu baštinu „\b posmrtne obièaje\b0 vezane uz \b mirila\b0 ili poèivala . Nakon prièe o posmrtnim obièajima - VESELIJE TEME ! Za nekoliko dana Hrvatska ulazi u EU ! Hoæe li širom otvorena vrata Europe znaèiti i veæu moguænost uspješnijeg predstavljanja hrvatske kulture na cjelokupnom europskom prostoru? Hoæe li se u bliskoj buduænosti ostvariti neki meðunarodni projekt kroz koji æe se primjerice, u nekom britanskom , francuskom ili španjolskom muzeju predstavljati stvaralaštvo hrvatskih velikana kao što su Vlaho Bukovac ili Ivan Veèenaj koji su obilježili ne samo hrvatsku nego i svjetsku likovnu scenu. Mnogima u Hrvatskoj nije poznata ni èinjenica da su se slike Ivana Veèenaja izlagale uz slike Dalija ili velikog Pikasa.


Hrvatska slikovnica 16.06.2013.

Zahvaljujuæi znanstvenim istraživanjima danas sigurno znamo da je antièka Salona bila veliki kozmopolitski grad. Njeno je zlatno razdoblje, razdoblje vladavine cara Dioklecijana, kada je, prema nekim podacima u Saloni živjelo oko 60 tisuæa stanovnika. Nakon propasti Salone u 7. stoljeæu, pod pritiskom Avara i Slavena, salonitansko stanovništvo bježi u Dioklecijanovu palaèu i na obližnje otoke. Slava antièke Salone više nikada nije obnovljena, a uz njene istoène zidove tada se naseljavaju Hrvati i podižu jedan od najznaèajnijih centara srednjovjekovne hrvatske države. O antièkoj Saloni govori nam akademik Emilio Marin.


Hrvatska slikovnica 09.06.2013.

Astronomija, matematika, fizika, geodezija, filozofija, teologija, diplomacija samo se neka od podruèja kroz koja se može pratiti njegov rad. Mi æemo se danas baviti diplomatskim aspektom Boškoviæeva života i rada u drugoj polovici 18. stoljeæa. Diplomatsko djelovanje Boškoviæ zapoèinje kao isusovac u službi vatikanske diplomacije, a završava kao francuski državljanin i ravnatelj optike u francuskom Ministarstvu mornarice. Kao ugledni znanstvenik, ostvario je brojne i znaèajne kontakte s mletaèkom, austrijskom, španjolskom, turskom, britanskom, poljskom pa èak i amerièkom diplomacijom. O diplomatskim aktivnostima Ruðera Boškoviæa govori nam hrvatski znanstvenik Stjepan Špoljariæ. Kakvo je bilo znaèenje Dubrovaèke Republike na tadašnjem europskom prostoru, te s kojim se poteškoæama, gospodarskim i politièkim, susretalo njezino upravljaèko tijelo ? Prolazeæi kronologiju diplomatskih aktivnosti što ih je u korist Dubrovaèke Republike obavljao Ruðer Boškoviæ, nailazimo na neke pojmove. Primjerice, Boškoviæeva promemorija iz 1756. godine - zašto je ona službeni diplomatski dokument, koja je uloga britanskog veleposlanika sir Jamesa Portera u sluèaju Viani, što je sadržaj Ruskog ultimatuma iz 1771. godine, što je bio predmet sluèaja Le Maire iz 1760. ? O diplomatskim aktivnostima Ruðera Boškoviæa govori nam hrvatski znanstvenik Stjepan Špoljariæ.


Hrvatska slikovnica 02.06.2013.

Vlaho Bukovac roðen je u Cavtatu 1855. godine. Živio je u Parizu, Zagrebu, Beèu, Pragu, Americi i Engleskoj. Bio je uistinu kozmopolit, poliglot, veliki avanturist, umjetnik snažnog temperamenta i entuzijazma. U svojoj autobigrafiji Bukovac navodi da je obièavao najprije razgovarati s osobom koju je portretirao, tek potom prionuo bi na slikanje. Ono što je osobito davalo peèat i originalnost Bukovèevim djelima bile su ruke portretirane osobe. Slikao ih je do najsitnijih detalja. Ruke su bile portret u malom, govorio je Vlaho Bukovac. Prièa o velikom Vlahi Bukovcu vodi nas na poèetak 19. stoljeæa u gradiæ Cavtat. Bukovèevi roditelji bili su skromni ljudi bez ikakvog imetka. U želji da njihova djeca imaju bolji život, Vlahu veæ kao jedanaestogodišnjeg djeèaka šalju stricu u Ameriku. Vlaho je èetiri godine ostao u New Yorku. Radio je kao sluga, pospremao je kuæu, prao odjeæu, a ponekad i kuhao. 1871. godine vraæa se u svoj Cavtat. Ali veæ 1873. godine, povuèen amerièkom zlatnom groznicom o èemu se uzduž i poprijeko prièalo u Cavtatu, s bratom i još jednim mladiæem odlazi u Peru. Saznavši potom da mnogi naši ljudi odlaze u Kaliforniju, odluèi poæi i on, te stiže u San Francisko. Zaposlio se u kafiæu našeg Sinjanina Filipa Tripala. Tamo je Vlaho bio iznimno zadovoljan. Noæu je radio, kuhao kave, rezao torte, a po danju, umjesto da spava, marljivo bi slikao. Prièe iz životopisa velikog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca otkriva nam povjesnièar umjetnosti Igor Zidiæ.


Hrvatska slikovnica 26.05.2013.

Oèi su mu smeðe, noge sive, kljun crven, raspon krila èak 120 centimetara, zov slab, promukao, nazalan. Èitamo to meðu podacima u osobnoj iskaznici sredozemnog galeba . Sredozemni galeb pravi je gospodin meðu pticama. Sam lovi ribu, a osobito voli srdele i skušu, zatim glavonošce, a na jelovniku mu se èesto naðu i masline. O njegovoj domišljatosti govori i prièa koju preprièavaju ribari. Kada ulovi školjku uzleti visoko pa je baca na stijene sve dok se školjka ne rastvori. A hrvatski nenaseljeni otoèiæi, omiljeno su mu stanište. Bježe od svih potencijalnih predatora, pa tako i od ljudi. Neæe gnijezditi ni na otoèiæima na kojima ima maèki. U Hrvatskoj obitavaju uglavnom na otoèiæima u sastavu Nacionalnog parka Mljet, te Parka prirode Lastovo.

Sredozemni galeb jedna je od najugroženijih vrsta ptica u Europi i zaštiæen je brojnim meðunarodnim konvencijama. Prema broju parova tih ptica Hrvatska je meðu vodeæim zemljama na Mediteranu, a i kada je rijeè o brojnosti i vrstama ptica, Hrvatska je u europskom vrhu. O hrvatskoj ornitologiji govori nam Jelena Kralj, upraviteljica Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


Hrvatska slikovnica 19.05.2013.

Kada je rijeè o bioraznolikosti Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe. Primjerice, samo na podruèju cresko-lošinjskog arhipelaga ima više biljnih vrsta nego na podruèju cijele Velike Britanije.

Biološka raznolikost došla je na red svjetske politike na UN-ovu samitu 1992. godine u Riu de Janeiru, a tada je donesena Konvencija o biološkoj raznolikosti i okvirna konvencija o promjeni klime koja je bila temelj za Protokol iz Kyota. Prema posljednjem izdanju Liste zaštiæenih podruèja Ujedinjenih naroda iz 2003. godine, u svijetu je trenutno zaštiæeno 102.102 podruèja, koja pokrivaju gotovo 19.000.000 km2. Ukupno je zaštiæeno 11.5% kopnene i 0,5% morske površine Zemlje. Govoreæi o brojnosti vrsta na podruèju Hrvatske taj se broj kreæe oko 38 000. Kako klimatske promjene utjeèu na bioraznolikost, o tome nam govori akademik Vladimir Paar. Naši su gosti i biologinja Jana Bedek i znanstvenik Marko Èaleta.


Hrvatska slikovnica 12.05.2013.

Hrvatski znanstvenici do sada su iz okvirnih programa Europske unije povukli 48,5 posto više novca od svote koju je Hrvatska uplatila kao doprinos okvirnim programima. Naime, pristupanje Šestom, a zatim i Sedmom okvirnom programu, glavnom programu financiranja europske znanosti u cijelosti je promjenilo koncepciju financiranja sustava hrvatske znanosti, što je našim znanstvenicima otvorilo brojne moguænosti. A ovih dana u Hrvatskoj je odjeknula jedna odlièna vijest. Europska komisija odobrila je 17 milijuna kuna bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja interdisciplinarnog projekta doktora Dragana Primorca i doktora Gordana Lauce. Uspješni hrvatski znanstvenik profesor Igor Štagljar veæ više od 20 godina živi i radi u inozemstvu. Doznajemo kakva su njegova iskustva kada je rijeè o hrvatskoj znanosti. Koliko znanstvene institucije u Hrvatskoj mogu pridonijeti boljem umrežavanju hrvatskih znanstvenika s ciljem bolje komunikacije i težnje uvijek veæoj kolegijalnosti? Kako funkcioniraju istraživaèki timovi u Hrvatskoj ? O tome nam govore hrvatski znanstvenici Dragan Primorac, Igor Štagljar i Ernest Meštroviæ.


Hrvatska slikovnica 05.05.2013.

U antièko doba, Grèka i Rim medicinu i ljekarništvo temeljili su na Hipokratovim djelima. Preko šezdesetak djela ovog najpoznatijeg lijeènika antièke Grèke prepuna su saznanja o dijagnostici i tehnologiji pripreme lijekova koja æe kasnije postati temeljna znanja za razvoj medicine i ljekarništva zapadnog svijeta. Rukopisi rimskih pisaca Dioskorida, Galena, Celsusa o medicini, ljekarništvu i srodnim znanjima niz stoljeæa prepisivani su u europskim srednjovjekovnim samostanima, a predstavljaju temelj za razvoj medicine i ljekarništva. Kada je rijeè o hrvatskom ljekarništvu, posebno mjesto pripada ljekarni Male Braæe u Dubrovniku. To je jedna od najstarijih ljekarni u Europi, a pretpostavlja se da je osnovana 1317.godine. Izložbom pod nazivom 'Ja, Jacobus apothecarius - od štacuna do industrije' koja je otvorena u Muzeju grada Zagreba predstavlja dio povijesti zagrebaèkog ljekarništva od Srednjeg vijeka do poèetka masovne proizvodnje farmaceutske industrije. Prikaz je to profesije ljekarništva, ali i socijalnog i kulturnog razvoja grada. Doznali smo i da je apotekar Jacobus prvi poznati zagrebaèki ljekarnik. Podrijetlom je bio Talijan , a prvi put Jacobus se spominje 6. ožujka 1355. u spisima gradskog suca Antona. Doznajemo i kako je Dante Alighieri pisac Božanske komedije povezan s Hrvatima. Naša je gošæa kustosica Marina Perica Krapljanov.


Hrvatska slikovnica 28.04.2013.

Petnaesto stoljeæe bilo je vrijeme velikih promjena u širem okruženju Dubrovnika. Napadi Osmanlija mijenjali su stoljetne prilike na Balkanu. Na Sredozemlju se život ubrzao, a uz Veneciju, Genovu, Marseilles i katalonske luke, pojavili su se i novi takmaci - zemlje europskog Zapada. Za Dubrovnik - to je vrijeme znaèilo uspon u svakom pogledu. Grad je uživao zaštitu ugarskog kralja i trgovaèke privilegije na Balkanu, u Italiji, u Aragonskom kraljevstvu, u Bizantu, na Levantu i na podruèju Habsburgovaca. Republika je proširila teritorij i zaokružila svoje granice, a dosegnula je i demografski vrhunac. Uspon je pratio visok standard života i kulturni procvat grada. Naša je gošæa povjesnièarka Zdenka Janekoviæ Remer.


Hrvatska slikovnica 21.04.2013.

U drugoj emisiji u kojoj govorimo o glazbenom životu Zagreba tijekom 19. stoljeæa otkrivamo kakvi su bili koncertni programi ili primjerice, kakva je bila zastupljenost pojedinih skladatelja na koncertnom repertoaru ? Mnogi važni podaci objavljivali su se u glazbenim èasopisima veæ od 18. stoljeæa, a u novinama i èasopisima bilježimo i poèetke glazbene kritike. Kako su u Zagrebu prvi glazbeni èasopisi objavljeni tek sedamdesetih godinama 19. stoljeæa, dnevne novine i èasopisi na njemaèkom i hrvatskom jeziku odabrani su kao izvor iscrpnoga istraživanja glazbenoga života i koncertnih izvedbi u Zagrebu od 1826. godine. O tome nam govori doktorica znanosti, muzikologinja Snježana Miklaušiæ Æeran . Tijekom svog dugogodišnjeg znanstvenog rada bavila se prouèavanjem koncertnih programa u Zagrebu u periodu od 1818 - do 1891 i to u svjetlu koncertnih programa saèuvanih u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda.


Hrvatska slikovnica 14.04.2013.

Hrvatski glazbeni zavod najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj, osnovan davne 1827. godine u Zagrebu kao društvo prijatelja glazbe, tada poznat pod nazivom Musikverein ili Glazbeno društvo. Tijekom svoje duge povijesti, pod njegovim su pokroviteljstvom muzicirali strani i domaæi orkestri i glazbenici. U svakom sluèaju rijeè je o instituciji koja je uvijek bila pokretaè glazbenog života u Zagrebu. U sklopu Zavoda danas djeluje i glazbena škola; organizirana je i izdavaèka djelatnost, a Zavod posjeduje glazbenu knjižnicu i arhiv. Tome dodajmo da se u arhivu HGZ-a, uz vrijedne glazbene instrumente, u zbirci nota èuvaju i note koje je vlastoruèno pisao Wolfgang Amadeus Mozart. Rijeè je o prvom izdanju Mozartovog Rekvijema iz 1814. godine. Govoreæi o brojnim aktivnostima, dodajmo da se u novije vrijeme u sklopu HGZ-a pokreæu izdavaèko- istraživaèki projekti. Izdvajamo projekt posveæen Blagoju Bersi, najznaèajnijem predstavniku hrvatske glazbene moderne. Kroz povijest Hrvatskog glazbenog zavoda vodi nas muzikologinja Nada Beziæ.


Hrvatska slikovnica 07.04.2013.

Ono što su svom narodu Shakespeare, Moliere ili Goldoni to je nama Marin Držiæ bez kojega je nezamisliv hrvatski kazališni repertoar. Marin Držiæ bio je pjesnik vedre, renesansne glume. Na pozornici, njegovi su likovi predstavnici svih slojeva dubrovaèkog društva. Pripadnici dubrovaèke vlastele 16. stoljeæa znali su se èak i prepoznati u njegovim djelima, pa ne èudi da je Držiæ u rodnome Dubrovniku imao i poprilièan broj neprijatelja. Zabilježen je èak i pokušaj atentata. U ekstremnim inaèicama Držiæev lik ocrtava se ili kao lik pustolova koji trèi za novcem ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji i pravedniji svijet. Kronologija Držiæeva stvaralaštva u mnogim je toèkama nesigurna. Ali, prema mišljenju mnogih, Držiæ je najveæi umjetnièki izraz dosegnuo u komedijama Dundo Maroje i Skup. Profesor Matko Sršen s Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, izmeðu ostalog, govori nam i o tome kako se danas gleda na književna djela Marina Držiæa.


Hrvatska slikovnica 31.03.2013.

Dubrovaèka Republika bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovaèke komune. Napoleonove okupacijske snage službeno je ukidaju 31.sijeènja 1808. godine. Bila je to država vrlo jakog pomorstva i trgovine. U 15. i 16. stoljeæu Dubrovnik je na vrhuncu gospodarske moæi. Ubraja se meðu najrazvijenije zemlje ondašnjeg svijeta, a njegovi brodovi plovili su po europskim i svjetskim morima. Izdvajamo neke zanimljivosti: Dana 27. sijeènja 1416. godine Dubrovnik je prvi u Europi ukinuo ropstvo. Primjerice, Engleska je to uèinila 1569. SAD 1865. a Brazil je trgovao ljudima sve do 1888. godine. Ljekarna Male Braæe spada meðu najstarije u Europi. 1317. godine kada je samostan izgraðen smatra se godinom osnutka ljekarne. Ljekarna Male Braæe smatra se najstarijom ljekarnom u Europi prema kontinuitetu djelovanja. Sedma knjiga Statuta Grada Dubrovnika iz 1272. godine sadrži iskljuèivo èlanke koji reguliraju pomorsko pravo. To je najstariji takav dokument u svijetu. Godine 1395. donesen je zakon o osiguranju koji je najstariji u Europi. Rijeè je o pomorskom osiguranju. Taj je zakon tri stoljeæa stariji od Lloydova osiguranja koji datira s kraja 17. stoljeæa. Dubrovaèka Republika izgradila je 1296. jedan od prvih srednjevjekovnih sustava kanalizacije koji je i danas u upotrebi, dok su gradovi u Europi kao što su London i Pariz grcali u fekalijama koje su, izmeðu ostalog , izbacivali i na ulicu, navode povijesni izvori.. U 15. stoljeæu Dubrovnik je imao oko 40.000 stanovnika, pa se ubrajao meðu najveæe gradove u Europi. London je tada imao oko 50 000, a Firenca preko 100 000 stanovnika . O politièkim i društvenim zbivanjima u srednjovjekovnom Dubrovniku u razdoblju od 13. do 16. stoljeæa govorit æe nam povjesnièar Gordan Ravanèiæ s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 24.03.2013.

Tango i valcer veæ su dugo na svjetskoj pozornici ! A hoæe li primjerice HIP HOP ili neki drugi suvremeni glazbeni izrièaji biti jednako prisutni na svjetskoj plesnoj pozornici i za 100 ili 200 godina? Je li trajnost potvrda kvalitete? Znamo da je folklorna baština svakog naroda, pa tako i hrvatskog, odraz atmosfere života naših pradjedova; što se pak, inkorporiralo u sadržaj suvremenog plesa? Danas govorimo o hrvatskoj tradicijskoj glazbi, odnosno plesu. Izdvojili smo krèki tanac. Odlukom Ministarstva kulture, krèki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka, uvršteni su u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštiæenih kulturnih dobara. Glazbeni fenomeni kvarnerskog podruèja važna su sastavnica hrvatske kulturne riznice. Najstarije joj je izvorište folklorna glazba koja je simbol kuænog ognjišta, atmosfere doma predaka, što joj daje èvrste motive za samostalan rast. Naraštaji su oblikovali i èuvali svoju glazbu, a u tim su se procesima razlièite vrste izrièaja stalno ispreplitale i dopunjavale. Hrvatska je povijest stalno zapljuskivana valovima drugih kultura o èemu svjedoèi i èinjenica da u njoj postoji šest glazbeno-folklornih podruèja. Folklor je ipak uspio saèuvati originalnost svojega izrièaja. Meðusobni utjecaji hrvatskih folklornih podruèja pritom nisu bili smetnja. S druge strane, istarsko-primorska glazba, nastala na škrtoj zemlji uz more, toliko je zvuèno posebna da se upravo tom posebnošæu branila od dodira s drugima. Naš je gost znanstvenik Tvrtko Zebec s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu .


Hrvatska slikovnica 17.03.2013.

Prema još nepotpunim podacima, Jadransko more nastanjuje 6 do 7 000 biljnih i životinjskih vrsta. Nove vrste riba u Jadranu svakako su teme zanimljive javnosti. Velika biološka raznolikost razlog je što je posljednjih godina izrazito porastao interes za podvodnim turizmom. Prema službenom popisu iz 1996. godine, u Jadranskom moru zabilježeno je 407 vrsta riba. Zbog utjecaja klimatskih promjena, danas se spomenutom popisu može dodati još 40-ak novih vrsta. Dodajmo tomu i podatak da su, osim novih vrsta riba, u Jadranu zabilježene i neke nove vrste morskih puževa, te rakova. Kako navode struènjaci, osim klimatskih promjena na pojavu novih vrsta riba u Jadranu utjeèu i balastne vode koje se protuzakonito ispuštaju u more, zatim akvarijski uzgoj, odnosno bijeg vrsta iz akvarija, te brojni drugi faktori. No, pojava tih novih vrsta, utjeèe i na autohtone vrste riba u Jadranu. Nove vrste mogu èak potisnuti one autohtone i doživjeti populacijsku eksploziju.  Kako kažu znanstvenici, još nismo u moguænosti sagledati posljedice klimatskih promjena na živi svijet u moru. Jadran, kao i cijelo podruèje Sredozemlja, na klimatske varijabilnosti reagira mijenjajuæi svoja hidrodinamièka svojstva. Na promjene površinske temperature mora najviše djeluje zagrijavanje iz atmosfere, ali promjene klime utjeèu i na dublje slojeve mijenjajuæi toplinu i slanost mora. Promjene temperature izravno utjeèu na fiziološke procese riba kao hladnokrvnih organizama i to na njihovu reprodukciju, migracije ili primjerice na odnos predator-plijen. U Hrvatskoj slikovnici o tome nam govori znanstvenik s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Jakov Dulèiæ. Prièe iz jadranskog podmorja donosi nam i hrvatski snimatelj i fotograf Miro Andriæ.


Hrvatska slikovnica 08.03.2013.

2004. godine Republika Hrvatska ratificirala je UNESCO-vu Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine. Podvodna arheologija u Hrvatskoj bilježi niz rezultata. Evidentirano je preko 400 nalazišta koja potjeèu iz svih povijesnih razdoblja. Neka su od njih upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i posebno su pravno zaštiæena. Prvi pisani podaci o podvodnim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj potjeèu iz putopisa Alberta Fortisa iz druge polovica 18.stoljeæa koji spominje velike posude u Suæurju na otoku Hvaru. Sredinom 19. stoljeæa Mijat Sabljar bilježi niz podvodnih arheoloških nalazišta, a posebno je zanimljiv crtež sarkofaga ugraðenih u rivu poluotoka Vranjica. Upravo je na ovom nalazištu 1898. godine don Frane Buliæ angažirao ronioce koji su pregledali podmorski dio Vranjica. To možemo nazvati prvim pokušajem istraživanja podvodnog nalazišta u Hrvatskoj. Kroz niz znanstvenih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu arheologinja sa Sveuèilišta u Zadru Irena Radiæ Rossi veæ se niz godina bavi prezentacijom i oèuvanjem hrvatske podmorske arheološke baštine. Danas nam govori o podmorskoj baštini otoka Paga.


Hrvatska slikovnica 01.03.2013.

Tijekom 2. i 1. stoljeæa prije Krista rimska se država širila istoènom obalom jadrana, duž koje su se brojna ilirska plemena stoljeæima odupirala rimskoj vlasti. Gušeæi ustanke Ilira, Rimljani su tim krajevima zavladali tek poèetkom 1. stoljeæa kada je veæ postojeæa rimska provincija Ilirik podijeljena na provincije Dalmaciju i Panoniju. Na otoku Pagu, u latinskim pisanim izvorima zvanom Cissa (Kisa), Rimljani su zatekli moæno ilirsko pleme Liburna, poznatih moreplovaca, tadašnjih gospodara velikog dijela Jadranskog mora. Brojni doseljenici, koji s podruèja Italije i ostalih dijelova rimske države pristižu na to podruèje u vrijeme jaèanja rimske države, utjeèu na jaèanje pomorske trgovine na Sredozemlju. Nesigurne politièke prilike i nedovoljno poznavanje zemljopisnih i klimatskih uvjeta dovode do brojnih brodoloma tijekom 1. stoljeæa prije Krista, o èemu svjedoèe mnogi podmorski arheološki nalazi u Jadranu. Dva poznata rimska naselja na sjevernom dijelu otoka Paga - Cissa (Kisa) na podruèju Caske i Novalia na podruèju Novalje, razvila su se tijekom rimske vladavine u politièka, administrativna i pomorska središta otoka prema kojima su se usmjeravali mnogi trgovaèki brodovi. Gosti arheolog Domagoj Tonèiniæ s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i ravnateljica Gradskog muzeja u Novalji Vesna Denona.


Hrvatska slikovnica 24.02.2013.

Prizori brodskih olupina na morskome dnu oduvijek su budili maštu. Osobni predmeti poput naoèala, lule, slike obrasle algama, prièaju prièu o osobi koja se utopila ili se možda uspjela spasiti s broda u posljednji trenutak ostavljajuæi sve svoje stvari dubinama koje æe uskoro povuæi brod. Velik broj brodoloma dogaðao se ne samo zbog ratnih sukoba i napada gusara, nego i zbog neiskustva prekomorskih trgovaca koji su se bavili izvozom keramièkog posuða i poljoprivrednih proizvoda koje su prevozili u amforama, najèešæe na putu iz južne Italije prema zapadnom i istoènom Sredozemlju. Zahvaljujuæi takvim brodolomima, podmorje Jadrana postalo je bogata riznica prošlosti. Izmeðu ostalog donosimo i prièu o Sent Ištvanu. Rijeè je o najveæem potopljenom ratnom brodu u Jadranu. Èesto ga nazivaju jadranskim Titanikom. Porinut je 1914. godine ali putovanje toga ratnog broda, klase TEGETOF, završeno je veæ 1918. na samome kraju Prvoga svjetskog rata. Gosti arheologinja sa Sveuèilišta u Zadru Irena Radiæ Rossi, arheolog Marko Meštrov i proslavljeni hrvatski fotograf i snimatelj Miro Andriæ.


Hrvatska slikovnica 17.02.2013.

Ivan Veèenaj, klasik Hlebinske škole i hrvatske naive, te eminentni predstavnik nove sakralne umjetnosti, roðen je 18. svibnja 1920 godine u siromašnoj seljaèkoj obitelji u Goli, u Podravini. Završivši èetiri razreda puèke škole, pomaže roditeljima u svakodnevnim poljodjelskim radovima i domaæinstvu; bio je takoðer nadnièar i tkalac. Prve crteže radi u drugoj polovici tridesetih godina, no intenzivno i kontinuirano slika od 1953. godine; prvi put izlaže godinu dana kasnije. Slike Ivana Veèenaja, na brojnim izložbama u inozemstvu, u vodeæim svjetskim muzejima predstavljala su se uz djela Pikasa, Dalija, Šagala… Dobitnik je brojnih nagrada i to ne samo na podruèju likovne umjetnosti. Osim što je bio veliki slikar, pisao je i pjesme, pripovijesti, narodne legende, poslovice, a objavio je i dijalektalni rjeænik rodnoga mjesta Gole. Emisiju u cjelosti posveæujemo velikanu hrvatske umjetnosti, Ivanu Veèenaju.


Hrvatska slikovnica 10.02.2013.

Ivan Gunduliæ jedan je od velikana hrvatske književnosti. Velikom raznolikošæu pisanja, oštrinom religioznih i misaonih sadržaja nadvisio je veæinu pisaca svojega vremena, a smatra se da je imao veliki utjecaj i na formiranje hrvatskog jezika. O tome nam danas govore sveuèilišna profesorica Dunja Fališevac i akademik Luko Paljetak.


Hrvatska slikovnica 03.02.2013.

Jakov Gotovac jedan je od najveæih hrvatskih skladatelja i dirigenata. Roðen je u Splitu 11. listopada 1895. godine. Od malih nogu pokazivao je sklonost prema glazbenom stvaralaštvu. Prema želji roditelja, Gotovac nakon gimnazije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, ali prekida studij i 1920. odlazi u Beè, gdje u klasi Johanna Marxa studira glazbu. Nakon povratka u domovinu, u Šibeniku osniva Filharmonijsko društvo, a godinu dana kasnije, godine 1923., seli se u Zagreb u kojemu æe raditi do smrti 16. listopada 1982. godine. Više od 30-godina Jakov Gotovac bio je dirigent opere Hrvatskog narodnog kazališta. Veliki skladatelj napisao je ukupno osam opera, više orkestralnih i zbornih djela, te solo pjesama. Ipak, Gotovac je ostao zapamèen ponajprije po komiènoj operi ''Ero s onoga svijeta''. Gosti muzikologinja Eva Sedak, sopranistica Ivanka Boljkovac i maestro Mladen Tarbuk.


Hrvatska slikovnica 27.01.2013.

Pulski amfiteatar danas se ubraja meðu najsaèuvanije spomenike antièke kulture u svijetu, a po velièini bio je jedan od najveæih u rimskome carstvu . Stavlja se uz bok Koloseju u Rimu, Areni u Veroni, amfiteatrima u Pompejima, Nimesu i Arlesu u Francuskoj i El Džemu u Tunisu. U amfiteatru su se održavale borbe gladijatora i razne druge priredbe, a u Pulu su se za te svrhe dovozile egzotiène životinje iz Afrike i Azije. Svojoj prvotnoj svrsi amfiteatar je služio do 5. stoljeæa kada je car Honorije zabranio gladijatorske borbe. Borbe meðu osuðenicima, posebice onima osuðenima na smrt, i divljim životinjama nastavile su se do 681. godine kada su i one zabranjene. Gost arheolog, sveuèilišni profesor u Puli Robert Matijašiæ.


Hrvatska slikovnica 20.01.2013.

Republika Hrvatska potpisnica je brojnih meðunarodnih sporazuma s podruæja zaštite prirode, a i u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo uvedene su odredbe kojima se ureðuje pitanje zaštite divljih vrsta i njihovih staništa. Profesor Ðuro Huber s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu jedan je od naših najistaknutijih struènjaka koji se bave istraživanjima i projektima zaštite velikih zvijeri na tlu Hrvatske.


Hrvatska slikovnica 13.01.2013.

Nošnja koju odijeva stanovništvo odreðenog podruèja ponaša se kao živi organizam prilagoðen sredini u kojoj se nalazi. Ona se uklapa u to podruèje, otkriva osnovne grane gospodarstva; kroz nju se oèituju klimatski uvjeti, imovinsko stanje pojedinca… Narodna nošnja krije u sebi i tragove povijesnih dogaðaja koji su ostavili svoj peèat u njenom oblikovanju. Narodna nošnja slika je vještine, likovnog shvaæanja i stvaralaèkog dometa naroda koji je i u tom za život neophodnom predmetu, našao medij kroz koji je progovorio iz dubine svojega biæa, da bi na svoj naèin izrazio težnju za ljepotom. Drugim rijeèima, prirodno okruženje, kulturno povijesni utjecaji i vlastiti stvaralaèki poriv, prisutni su u oblikovanju narodnog ruha i, zbog toga, nošnja ima društveno znaèenje i predstavlja jedno od najkompleksnijih dometa narodnog stvaralaštva. Gost, etnolog Josip Forjan


Hrvatska slikovnica 06.01.2013.

Veliki graditelji glazbenih instrumenata iz talijanske Cremone kao što su Stradivari, Guarneri, Amati još su prije više od 300 godina tvrdili da violine koje se izrade od javora koji raste u šumama Dinarskoga gorja imaju najbolji zvuk. Moguæe je tako da je, primjerice King violina majstora Guarnerija koja se èuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu izraðena baš od javora iz šuma s našeg Velebita ili dijela Dinarskog gorja u Bosni i Hercegovini. Kvalitetu toga javora o kojoj su govorili veliki majstori i danas potvrðuju graditelji glazbenih instrumenata u talijanskoj Cremoni. Maestro Tonko Niniæ poveo nas je u svijet glazbe i to kroz prièu o King violini, a kako nam je kazao ta je violina jedan od najvrijednijih eksponata iz hrvatskih riznica.


Hrvatska slikovnica 30.12.2012.

Jeste li znali da je Dalmatinski pas nekoæ u amerièkoj vojsci prenosio poštu i lagane terete, a služio je i kao pratnja vatrogasnim kolima. U drugoj polovici 18. stoljeæa, u Engleskoj je èak postojala moda prema kojoj je otmjene koèije pratilo i po èetiri ili pet dalmatinskih pasa. Dakle, Dalmatinski pas potjeèe iz starog Egipta gdje su u grobnicama faraona pronaðene freske vrlo sliènih pasa. Kinolozi su ih isprva nazivali skupnim imenom - faraonski psi. I danas je uvriježeno mišljenje da su u Dalmaciju stigli kopnom iz Egipta preko Male Azije do Grèke, a odatle, brodovima grèkih trgovaca i na hrvatsku obalu. U djelu, što ga je 1792. godine objavio kinolog Thomas Bewick, nalazi se opis dalmatinskog psa i njegov crtež. Bewick ga obilježava kao ''The Dalmatian or Coach dog''. Ništa manje nije zanimljiva i prièa o Hrvatskom ovèaru. Naš je gost profesor Mario Bauer.


Hrvatska slikovnica 23.12.2012.

Umjetnièki paviljon u Zagrebu sveèano je otvoren 15. prosinca povijesnom izložbom ''Hrvatski salon'' kojom su, na èelu sa slikarom Vlahom Bukovcem i cijelom plejadom mladih umjetnika školovanih u europskim kulturnim sredinama, postavljeni temelji epohi hrvatske moderne. Naši su gosti akademik Tonko Maroeviæ i ravnatelj Umjetnièkog paviljona Radovan Vukoviæ.


Hrvatska slikovnica 16.12.2012.

U ovo blagdansko vrijeme èesto se govori o raznim oblicima humanitarnog djelovanja, zato danas donosimo i posebne prièe, u adventskoj Hrvatskoj slikovnici. O tragedijama koje su im potpuno promijenile život govore nam dvije majke, Ljerka Mintas Hodak i Marija Rukavina.


Hrvatska slikovnica 02.12.2012.

U prvoj i drugoj emisiji iz ciklusa o Juliju Kloviæu pokušali smo isprièati ponešto iz života toga velikog hrvatskog umjetnika. Izmeðu ostalog, proèitali smo i neka Kloviæeva pisma, ali i pisma njegovih suvremenika. Spomenuli smo i imena ljudi koji su imali znaèajnu ulogu u Kloviæevu životu... Danas otkrivamo kako struka opisuje Kloviæevu umjetnost? Primjerice, koja su temeljna obilježja njegove umjetnosti, kakav je utjecaj Kloviæa na razvoj likovne umjetnosti... o tome nam govori profesor Milan Pelc koji se veæ niz godina bavi znanstvenim istraživanjem života i djela Julija Kloviæa. Portret toga našeg velikog umjetnika zaokružimo prièom o izložbi na kojoj se mogu vidjeti neka Kloviæeva remek- djela. Naša je gošæa i Jasminka Pokleèki Stošiæ kustosica izložbe ''Julije Kloviæ - najveæi minijaturist renesanse''.


Hrvatska slikovnica 25.11.2012.

Godine 1498. roðen je umjetnik koji æe prvi u hrvatskoj i europskoj likovnoj umjetnosti, uz svoje latinizirano ime, Georgius Julius, vezati naziv Croata. U nas poznatiji u izvornoj, hrvatskoj inaèici svojega imena, Juraj Julije Kloviæ jedan je od najveæih europskih minijaturista 16. stoljeæa i razdoblja manirizma, umjetnik koji je veæi dio života proveo izvan domovine. Iako povijest umjetnosti ne bilježi podatke o njegovoj mladosti i ranome školovanju, od njegova dolaska u Veneciju 1526., pa do smrti 5. sijeènja 1578. godine, njegova su sjajna artistièka vještina i kreativnost u europskim razmjerima ostavile važan trag u brojnim minijaturama i crtežima. Poznanstvo i prijateljstvo sa slavnim Giuliom Romanom, Rafaelovim uèenikom i baštinikom kojega upoznaje u Rimu, znatno æe odrediti Kloviæev životni put. Romano postaje njegov uzor i uèitelj u èiju æe èast, kad u Mantovi bude zareðen za sveæenika, svoje ime promijeniti u Julije. Uz odobrenje Pape, istupit æe iz sveæeniæke službe i u cijelosti se posvetiti umjetnièkom stvaranju. Nakon brojnih putovanja Italijom, nastanjuje se u Rimu pod zaštitom uglednoga kardinala i mecene Alessandra Farnesea. Slièice iz životopisa Julija Kloviæa donosi nam profesor Ivan Golub koji se gotovo 40 godina bavio istraživanjem života i stvaralaštva toga velikog umjetnika.


Hrvatska slikovnica 18.11.2012.

Za veæinu umjetnika iz starijeg razdoblja hrvatske povijesti umjetnosti, bez obzira jesu li djelovali u domovini ili izvan nje, dokumentarni su izvori oskudni ili uopæe ne postoje. O sitnoslikaru Juliju Kloviæu, ''Michelangelu sitnoslikarstva'', kako ga je nazvao njegov prvi životopisac Giorgio Vasari, saèuvan je meðutim, izdašan broj dokumenata biografske naravi. Od velikog je znaèaja i korespondencija u kojoj se Kloviæ pojavljuje i kao pošiljalac i primalac pisama, odnosno kao osoba koja se iz razlièitih razloga spominje u pismima svojih suvremenika. Ti dokumenti na izravan naèin ocrtavaju Julija Kloviæa u njegovoj biografskoj i umjetnièkoj dimenziji. Napokon, oni povjesnièarima umjetnosti služe kao izvori za istraživanje umjetnièkog stavralaštva ne samo Kloviæa, nego i njegovih suvremenika, u prvom redu Michelangela . Gošæa povjesnièarka umjetnosti Valerija Macan.


Hrvatska slikovnica 11.11.2012.

Brojne povijesne èinjenice potvrðuju da je Hrvatska oduvijek bila dijelom zapadne europske civilizacije. Na europsku pozornicu Hrvatska ulazi u ranom Srednjem vijeku. U drugoj emisiji, u kojoj donosimo povijesni presjek srednjovjekovne hrvatske države, govorimo o stvaranju hrvatskog kraljevstva. Izdvajamo dogaðaje i imena koja su obilježila to razdoblje hrvatske povijesti. Naši su gosti profesor Hrvoje Graèanin i profesor Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 04.11.2012.

U prvoj emisiji o srednjovjekovnoj hrvatskoj državi pratimo razdoblje od doseljavanja Hrvata poèetkom 7. stoljeæa , pa do prvih desetljeæa 10. stoljeæa kada poèinje stvaranje hrvatskoga kraljevstva. Govorimo i o povijesnim okolnostima u kojima su se osnivale hrvatske kneževine, a podsjeæamo i na neka istaknuta imena hrvatskih knezova. Gost emisije je profesor Hrvoje Graèanin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 28.10.2012.

Književni tekstovi Marka Maruliæa, Marina Držiæa... svakako su temelji hrvatske pisane kulture. Držiæa se usporeðuje sa Shakespearom, Maruliæ je utjecao na kretanja europskog humanizma....to su samo neki od podataka koji kazuju da je hrvatska stara književnost itekako bila prisutna u tadašnjim europskim književnim i kulturnim krugovima. Naši su gosti sveuèilišni profesori Dunja Fališevac i Matko Sršen.


Hrvatska slikovnica 21.10.2012.

Zahvaljujuæi znanstvenim istraživanjima danas sigurno znamo da je antièka Salona bila veliki kozmopolitski grad. Njeno je zlatno razdoblje, razdoblje vladavine cara Dioklecijana, kada je, prema nekim podacima u Saloni živjelo oko 60 tisuæa stanovnika. Nakon propasti Salone u 7. stoljeæu, pod pritiskom Avara i Slavena, salonitansko stanovništvo bježi u Dioklecijanovu palaèu i na obližnje otoke. Slava antièke Salone više nikada nije obnovljena, a uz njene istoène zidove tada se naseljavaju Hrvati i podižu jedan od najznaèajnijih centara srednjovjekovne hrvatske države. O antièkoj Saloni govori nam akademik Emilio Marin.


Hrvatska slikovnica 14.10.2012.

U drugoj emisiji o nobelovcu Lavoslavu Ružièki donosimo sjeæanja onih koji su imali priliku sresti toga velikog znanstvenika. Naši su gosti akademici Nenad Trinajstiæ, Drago Grdeniæ i Smiljko Ašperger, znanstvenici Mladen Žiniæ, Davor Bedekoviæ i Ante Jukiæ. O kontinuitetu uspješnog rada hrvatskih znanstvenika na švicarskom ETH-u , govori nam profesor Nenad Ban.


Hrvatska slikovnica 07.10.2012.

U prvoj emisiji o hrvatskom nobelovcu Lavoslavu Ružièki donosimo kratki pregled njegova životopisa. Naš gost akademik Vitomir Šunjiæ imao je priliku osobno sresti toga velikog hrvatskog prirodoslovca, a sveuèilišna profesorica Snježana Paušek-Baždar kroz svoj znanstveni rad bavi se istraživanjem hrvatskih znanstvenika u razvoju europske i svjetske znanosti.


Hrvatska slikovnica 30.09.2012.

Prièe koje æemo danas èuti potvrðuju da je i unatoè brojnim problemima, prvenstveno financijske prirode, ipak i u Hrvatskoj moguæe ostvariti zavidne znanstvene uspjehe. O tome æe nam govoriti naši gosti. Evolucijski genetièar Tomislav Domazet- Lošo s Instituta ''Ruðer Boškoviæ'', dobitnik je brojnih nagrada i priznanja! Doznali smo zašto je unatoè moguænostima za razvoj karijere u inozemstvu ipak odluèio ostati u Hrvatskoj! Naši su gosti i sjajni kemièari sa zagrebaèkog Prirodoslovno-matematièkog fakulteta, docenti Krunoslav Užareviæ, Ivan Halazs i Mirta Rubèiæ uspješni znanstvenici koji su svojim radom poveæali ugled institucije u kojoj rade.


Hrvatska slikovnica 23.09.2012.

Povijest Bokeljske mornarice datira od 12. st. Kako su u njenom stvaranju i afirmaciji važnu ulogu odigrali Hrvati koji su živjeli u Boki, ona je ujedno i vrijedno svjedoèanstvo duge pomorske tradicije hrvatskog naroda. O slavi Bokeljske mornarice najljepše prièe èitamo iz životopisa slavnih bokeljskih kapetana i pomorca...


Hrvatska slikovnica 16.09.2012.

Djelo Konstantina Porfirogeneta ''De administrando imperio'' iz 10. stoljeæe, najstarije je djelo u kojem se spominje ime Cetina. Sinj i Cetinska krajina èesto su spominjani ne samo na hrvatskom, nego i na njemaèkom, francuskom i talijanskom jeziku. Razloga je mnogo! Naš je gost povjesnièar Ivan Botica.


Hrvatska slikovnica 09.09.2012.

Sir od dunja poznat je Francuskoj veæ stoljeæima, Ivani Orleanskoj bio je omiljena poslastica. Kada netko spomene dunju, vjerujem da mnogi pomisle na našu Slavoniju, Zagorje... na dunje na ormaru. Malvazija nas podsjeæa na Istru, limun bi nas trebao podsjeæati na Vis, gorke naranèe na Dubrovnik... itd.


Hrvatska slikovnica 02.09.2012.

U drugoj polovici 19. i poèetkom 20. stoljeæa u Sinju se formirao graðanski sloj društva. Za tadašnji Sinj znameniti je filolog, bibliotekar i bibliograf Šime Juriæ napisao da je ''jedno od najljepših i najureðenijih mjesta kopnene Dalmacije''.


Hrvatska slikovnica 26.08.2012.

Kako su zapisali brojni putopisci... a tako i danas kažu Pažani, Pag je otok soli. Iz povijesnih dokumenata otkrivamo da se sol na Pagu proizvodila gotovo dvije tisuæe godina. Rijeèi kao što su arðine, nagribanje, poplati... danas su gotovo nestale iz paškog rijeènika, a nekoæ su bile neizostavni dio svih razgovora. Na starim paškim bazenima soli nekada je sve odjekivalo od rada i dovikivanja, a danas su uronjeni u sablasnu tišinu koja ne bi smjela voditi zaboravu.


Hrvatska slikovnica 19.08.2012.

Neuroznanost, biologija, forenzièka genetika... neka su od podruèja na kojima su hrvatski znanstvenici meðu vodeæima u svijetu. O tome nam govore istaknuta imena hrvatske, ali i svjetske znanosti.


Hrvatska slikovnica 12.08.2012.

Emisiju bismo danas mogli nazvati mali ljetni kolaž. Donosimo prepoznatljive razglednice iz Hrvatske. Kratke prièe, nadam se dovoljno slikovite, podsjetit æe nas na našu lijepu domovinu, na naše gradove, predivno more i otoke.


Hrvatska slikovnica 05.08.2012.

Prolazeæi kronologiju diplomatskih aktivnosti što ih je u korist Dubrovaèke Republike obavljao Ruðer Boškoviæ, nailazimo na neke pojmove. Primjerice, Boškoviæeva promemorija iz 1756. godine - zašto je ona službeni diplomatski dokument, koja je uloga britanskog veleposlanika sir Jamesa Portera u sluèaju Viani, što je sadržaj Ruskog ultimatuma iz 1771. godine, što je bio predmet sluèaja Le Maire iz 1760. godine. O tome nam govori hrvatski diplomat i znanstvenik Stjepan Špoljariæ.


Hrvatska slikovnica 29.07.2012.

Kakav je posao svjetionièara? Kako izgleda jedan dan na svjetioniku i zašto turisti koji dolaze u Hrvatsku sve èešæe traže boravak na nekom od hrvatskih svjetionika? Kako je svjetionièar na viškom svjetioniku Stonèica Ivan Buliæ postao umjetnik? Kako se svjetionièari na Palagruži bore s morem i vjetrom … Danas donosimo prièu za morske pustolove.


Hrvatska slikovnica 22.07.2012.

Hrvatska je pravi raj za pustolove. Zbog idealnih prirodnih uvijeta za razne adrenalinske aktivnosti i Hrvata je sve više u redovima ''adrenalinaca''. Skaèu padobranom s litica, penju se po stijenama, uživaju u vožnji kajakom, brdskom biciklizmu... Poduži bi bio popis što sve priroda u Hrvatskoj nudi i za prohtjeve najekstremnijih.


Hrvatska slikovnica 15.07.2012.

Mirko Malez, Ivan Lovrè, Mijo Kišpatiæ... i brojni drugi hrvatski znanstvenici zaslužni su za razvoj hrvatske speleologije, njima posveæujemo današnju emisiju. Naši gosti biologinja Lana Ðud, docent Ruðer Novak i apsolvent geologije Marko Budiæ, svi redom zaljubljenici u speleologiju vode nas na zanimljivo putovanje.


Hrvatska slikovnica 08.07.2012.

Danas Vas vodimo u rafting avanturu. Naš je gost Zdeslav Karlovac predsjednik rafting sekcije Hrvatskog kajakaškog saveza.


Hrvatska slikovnica 01.07.2012.

U ciklusu emisija u kojima predstavljamo hrvatske umjetnike danas izdvajamo velikana hrvatskog slikarstva, Ivana Veèenaja. U ovoj drugoj emisiji u kojoj govorimo o tom velikom umjetniku donosimo dio razgovora koji smo snimili u rujnu, prošle godine.


Hrvatska slikovnica 24.06.2012.

Jeste li znali da su skakavci u stanju preskoèiti udaljenost 20 puta veæu od njihove dužine ? Skakavci, mravi, ptice, morska stvorenja.... oni su zvijezde današnje emisije. Vodimo vas u svijet prirode. Doznajte po èemu je poznat Gradski muzej u Varaždinu i zašto se Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu smatra jednim od najveæih i najznaèanijih hrvatskih muzeja.


Hrvatska slikovnica 17.06.2012.

Brojna književna djela hrvatskih klasika, primjerice Miroslava Krleže, Augusta Šenoe, Marka Maruliæa, Marina Držiæa ... uprizorena su na kazališnoj i filmskoj sceni. Ali sve ono što vidimo i èujemo na sceni poèelo je u pisanoj rijeèi, na stranici papira. Danas æemo zaviriti u carstvo knjige. Vodimo vas na Krvavi most broj 2. u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 10.06.2012.

U Hrvatskoj slikovnici danas govorimo o hrvatskoj povijesti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe. Naša je gošæa sveuèilišna profesorica Agneza Szabo.


Hrvatska slikovnica 03.06.2012.

U vožnji malenim povijesnim vremeplovom otkrivamo slièice sa zagrebaèkih ulica na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe. Na relativno mirnim i prašnjavim zagrebaèkim ulicama po kojima su prometovali fijakeri i omnibusi, odjednom se isprijeèio tramvaj, vukao ga je živahan konjiæ...


Hrvatska slikovnica 20.05.2012.

Ivan Meštroviæ ubraja se meðu najbolje svjetske kipare 20. stoljeæa. Ostavio je trag u gradovima diljem svijeta, poput Washingtona, Chicaga, New Yorka, Firence, Londona, Vatikana. A po kojim spomenicima u Zagrebu i Splitu možemo otkriti da smo u domovini toga velikog umjetnika? Povjesnièarka umjetnosti Danica Plazibat naša je gošæa.


Hrvatska slikovnica 13.05.2012.

Prolazeæi kronologiju diplomatskih aktivnosti što ih je u korist Dubrovaèke Republike obavljao Ruðer Boškoviæ, nailazimo na neke pojmove. Primjerice, Boškoviæeva promemorija iz 1756. godine - zašto je ona službeni diplomatski dokument, koja je uloga britanskog veleposlanika sir Jamesa Portera u sluèaju Viani, što je sadržaj Ruskog ultimatuma iz 1771. godine, što je bio predmet sluèaja Le Maire iz 1760. godine. O tome nam govori hrvatski diplomat i znanstvenik Stjepan Špoljariæ.


Hrvatska slikovnica 06.05.2012.

Nakon školovanja u Beèu i boravku u Parizu, Rimu i Londonu kao uspješan i svjetski poznat umjetnik Ivan Meštroviæ 1919. godine vraæa se u domovinu. Župnik župe svetog Jeronima u Chicagu fra Jozo Grbeš osobno je susreo Ivana Meštroviæa. Vodimo Vas na zagrebaèku adresu Ivana Meštroviæa. U obilazak Ateljea Meštroviæ povela nas je Ljiljana Èerina.


Hrvatska slikovnica 29.04.2012.

Ivan Meštroviæ jedan je od najveæih suvremenih svjetskih umjetnika. Bio je prvi umjetnik èija su djela još za njegova života izložena u Metropolitan Muzeju u New Yorku. Amerièki predsjednik Eisenhower osobno mu je u Bijeloj kuæi uruèio dekret kojim je postao amerièki državljanin. O tom velikom umjetniku govori nam povjesnièarka umjetnosti Barbara Èujanoviæ.


Hrvatska slikovnica 22.04.2012.

S oko 70 000 predmeta Pretpovijesna zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu jedna je od najveæih ali i najznaèajnijh meðu takvim zbirkama u ovom dijelu Europe. U muzeju se èuva i najdulji etrušæanski tekst na svijetu, pa je i radi toga zagrebaèki Arheološki muzej nezaobilazna destinacija egiptologa iz cijeloga svijeta. Ako posjetite zagrebaèki Arheološki muzej, izmeðu ostalog upoznat æete i zagrebaèke mumije.


Hrvatska slikovnica 15.04.2012.

Danas donosimo prièu za ljubitelje dobre kapljice, ali i ukusnih gastro delicija. Proljetne kiše nagovještaj su da je vrijeme za uživanje u neobiènim delicijama. Doznajte kada i kako po najboljem receptu pripremiti puževe !!!


Hrvatska slikovnica 08.04.2012.

Uskrs je najveæi kršæanski blagdan. Taj nas blagdan uèi da postoji nešto više, Netko- tko je život u pravom smislu rijeèi. Donosimo i prièu s Hvara. Hvarska procesija ''Za križen'' èija je tradicija duga èak 5. stoljeæa nalazi se na UNESCO-om Popisu nematerijalne kulturne baštine. Naši su gosti sveèenici don Mario Zelanoviæ, pater Stanislav Vitkoviæ, Helena Biliæ i Andro Biliæ.


Hrvatska slikovnica 01.04.2012.

U riznicu hrvatske povijesne baštine zasigurno pripada život i djelo znamenitog hrvatskog i svjetskog znanstvenika, Dubrovèanina i isusovca Ruðera Josipa Boškoviæa. Da nikada nije zaboravio svoje Dubrovèane kazuje i podatak da je svojima u Dubrovniku iz inozemstva znao slati rižu i èokoladu. Slièice iz Boškoviæeva života otkriva nam urednica Leksikona Ruðera Boškoviæa, Antonijela Bogutovac.


Hrvatska slikovnica 25.03.2012.

Profesorica Jasenka Topiæ donosi nam jednu malu proljetnu prièu.


Hrvatska slikovnica 18.03.2012.

O maslinama i maslinovom ulju govori nam vrsni proizvoðaæ maslinovog ulja Blaž Jurina.


Hrvatska slikovnica 11.03.2012.

Gledajui u povijesnom kontekstu do preustroja hrvatskog školstva dolazi u vrijeme bana Ivana Mažuraniæa. Godine 1874. donesen je prvi školski zakon. Poèeci srednjoškolskog obrazovanja na tlu Hrvatske vezani su uz prosvjetne djelatnosti crkvenih redova pavlina, isusovaca i franjevaca. Iz bogate povijesti visokog školstva u Hrvatskoj treba istaknuti njezine slavne sudionike kao što su zagrebki biskup Stjepan II. Baboniæ, blaženi Augustin Kažotiæ, biskup Josip Juraj Strossmayer... Više doznajte u emisiji.


Hrvatska slikovnica 04.03.2012.

U drugoj emisiji o Nikoli Tesli prièamo o tome kakav je Tesla bio privatno. Naša je gošæa Dragica Mihajloviæ predsjednica Udruge Nikola Tesla-genij za buduænost.


Hrvatska slikovnica 26.02.2012.

Akademik Eduard Hercigonja, jedan od najistaknutijih istraživaèa Bašèanske ploèe navodi da je ona primjer pjesnièke proze. par excellence. Stjepan Ivšiæ hrvatski jezikoslovac i slavist nazivao ju je ''dragim kamenom hrvatskog jezika''. Brojni hrvatski spomenici pisani glagoljicom èuvaju se u velikim svjetskim muzejima i bibliotekama kao što je The Pierpont Morgan Library u New Yorku gdje se èuva najstariji primjerak hrvatske poèetnice pisene glagoljicom iz 1527. godine. Hrvatski Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, kako nam je kazao akademik Ante Stamaæ najbolji je dokaz da su Hrvati oduvijek bili dio povijesne i kulturne tradicije Europe.


Hrvatska slikovnica 19.02.2012.

Danas donosimo prièu za ljubitelje astronomije. Vodimo vas u zagrebaèki Tehnièki muzej. Naš je gost Ante Radoniæ.


Hrvatska slikovnica 12.02.2012.

Numizmatika nam pruža vrijednu prièu važnu za razmatranje naše povijesne baštine. Na ulicama Zagreba snimili smo zanimljivu anketu, a doznali smo kako i koliko novac može odrediti èovjeka. Naši su gosti Majda Rijavec, fra Mirko Norac i Tomislav Biliæ.


Hrvatska slikovnica 05.02.2012.

Nikola Tesla za sebe je tvrdio da nije znanstvenik ili izumitelj veæ ''otkrivaè stvari koje postoje u prirodi''. Tesla je imao izražen smisao za lijepo, lijepe manire, govorio je šest jezika. Imao je veoma mali broj bliskih prijatelja. Meðu njima bili su pisci Robert Underwood Johnson, Mark Twain i Francis Marion Crawford. U Tehnièkom muzeju u Zagrebu posveæen mu je stalni postav. Rijeè je o predstavljanju niza izuma kojima je Tesla zadužio cijeli svijet. Renato Filipin i Božo Skoko naši su gosti.


Hrvatska slikovnica 29.01.2012.

Zašto su književnik August Šenoa kao i brojni drugi hrvatski intelektualci rado navraæali u Turopolje? Znate li tko su bili cimermani i paliri ? O turopoljskoj kulturnoj baštini govori nam Katja Matkoviæ Mikulèiæ.


Hrvatska slikovnica 22.01.2012.

Upravo je antièka Issa bila grad koji je svojim dosezima znaèajno utjecao na susjednu obalu i njezino zaleðe. Utemeljena je u 4. stoljeæu prije Krista kao najveæa grèka kolonija na našem podruèju. Komadiæ toga dijela povijesti otoka Visa donosi nam arheologinja Irena Radiæ Rossi.


Hrvatska slikovnica 15.01.2012.

Izložba "Put neandertalaca" koja je otvorena u zagrebaèkom Arheološkom muzeju povod je za našu prièu. Kako nam je kazao jedan od voditelja izložbe Sanjin Mihaliæ, cilj je izložbe predstaviti široj javnosti sve do sada otkrivene lokalitete na našem podruèju na kojima su pronaðeni ostaci neandertalskog praèovjeka. Kako je podrijetlo èovjeka oduvijek zanimalo znanstvenike u drugom dijelu emisije poslušajte što o podrijetlu Hrvata kaže ugledni hrvatski znanstvenik Dragan Primorac.


Hrvatska slikovnica 08.01.2012.

Slavni hrvatski majstori brodogradnje pronašli su idealni tip ribarskog broda, gajetu falkušu koja je slavu hrvatskih brodograditelja proširila po cijelome svijetu. Gajeta falkuša zapoèela je svoju plovidbu prije više stoljeæa u gradu Komiži na hrvatskom otoku Visu. Komižani su u prošlim stoljeæima bili poznati kao jedini ribari u svijetu koji su išli na ribarenje i na daleku puèinu. I u vrijeme kada su Jadranom harali gusari na svojoj gajeti falkuši plovili su u potrazi za ribom koja je bila izvor egzistencije. Naš je gost profesor Joško Božaniæ.


Hrvatska slikovnica 01.01.2012.

Prvi dan u Novoj godini zasladit æemo okusom meda ! Pèelama nije mogao odoljeti èak i grèki filozof Aristotel, bio je strastveni pèelar. Med u zatvorenim teglicama pronaðen je i u grobnici egipatskog faraona Tutankamona. Da je pèelarstvo zanimljivo i suvremenom èovjeku kazuje i podatak da se primjerice u Berlinu na krovovima zgrada, na terasama i balkonima mogu vidjeti košnice. Meðutim poèevši od antièkog doba èovjek nije uspio ništa promijeniti u naèinu života pèelica, osim košnica. Kako natjerati roj da siðe sa stabla? Jeste li znali da pèelica u jednoj sekundi mahne krilima èak oko 200 puta? U zanimljiv svijet pèelica vodi nas jedan od najpoznatijih hrvatskih pèelara Ivan Kneževiæ.


Hrvatska slikovnica 25.12.2011.

Današnja emisija posveæena je Božiæu. Slobodno bi mogli reæi da je sinonim za Božiæ - LJUBAV, jer Bog je LJUBAV ! Naši su gosti sveèenik don Damir Stojiæ i profesorica bioetike Ana Volariæ Mršiæ.


Hrvatska slikovnica 18.12.2011.

U ovo zimsko doba, malo æemo se prisjetiti toplih ljetnih dana. Vodimo vas na Hvar, najsunèaniji hrvatski otok. Naš gost, povjesnièar umjetnosti Marinko Petriæ donosi nam slièice rodnoga otoka. Poveo nas je u Grapèevu špilju, najpoznatiji hvarski arheološki lokalitet, otkrivamo i neke povijesne slièice kojima teško odolijevaju brojni turisti koji posjeæuju Hvar. Kako je poeo turistièki razvoj Hvara? Doznajemo da je za to bila zaslužna i carica Austro-Ugarske monarhije Sissi.


Hrvatska slikovnica 11.12.2011.

Raditi na oèuvanju identiteta i obièaja jednog naroda i kroz lutke odjevene u narodne nošnje svakako je pothvat vrijedan pažnje. Upravo to uèinio je hrvatski iseljenik u Argentini Ljeposlav Periniæ. Na njegovu Adresu u Argentinu pristizale su lutke iz mnogih zemalja Afrike, Azije, Europe, Južne i Sjeverne Amerike. Darovatelji su bili predsjednici država, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri, umjetnici... Od imena spomenimo samo da je gospodinu Periniæu lutku darovala i princeza od Monaca Grace Kelly. Naša je gošæa etnologinja Ivanka Ivkanec.


Hrvatska slikovnica 04.12.2011.

Dok kao odrasli ljudi kitimo božiæno drvce sjetimo se s kolikom smo radosti to èinili dok smo bili djeca. Kada danas osjetimo miris maminih božiænih kolaèiæa sjetimo se koliko su nam ti kolaèiæi bili važni u djetinjstvu. Sjetimo se kako smo se kao djeca radovali malim stvarima, tek jednoj lampici, jednoj maloj svjetlucavoj loptici, ukrašenom gradu, mirisu kolaèiæ… Božiæ nas svake godine podsjeti na te veoma važne slièice u životu svakog èovjeka. Podsjeti nas koliko je važno druženje s obitelji, sve male radosti koje život znaèe. Naša današnja prièa nosi naslov ''Božiæna èarolija''


Hrvatska slikovnica 27.11.2011.

1962. godine Oskara je dobio hrvatski animirani film Surogat, Dušana Vukotiæa. To je ujedno prvi film koji je dobio Oscara a da nije amerièki film. Oskarom nagraðeni Surogat tek je jedno od briljantnih ostvarenja Zagrebaèke škole crtanog filma koja je 60-ih, 70-ih, pa i 80-ih godina prošlog stoljeæa bila vodeæa sila u svijetu animacije. Joško Marušiæ naš gost, smatra se jednim od najznaèajnih predstavnika Zagrebaèke škole animacije. Za svoje filmove dobio je brojne i naznaèajnije nagrade na svjetskim festivalima animacije. Autor je animiranih filmova, karikaturist, profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu.


Hrvatska slikovnica 20.11.2011.

Vodimo vas u Ribarski muzej u Komiži. Buduæi da se podruèje otoka Visa ubraja meðu najpogodnija podruèja u svijetu za uzgoj limuna, na kraju emisije osvježit æemo se uz limunadu i viške kolaèiæe od limuna.


Hrvatska slikovnica 13.11.2011.

Jeste li znali da su hrvatski sportaši u podvodnom ribolovu meðu vodeæima na svijetu? Danas donosimo prièu iz jadranskog podmorja.


Hrvatska slikovnica 06.11.2011.

Hrvatski znanstvenici i na podruèju forenzike meðu vodeæima su u svijetu. O tome govorimo u današnjoj emisiji. Gosti: profesor Dragan Primorac, jedan od vodeæih forenzièara u svijetu, Henry Lee, Moses Schanfield s amerièkog sveuèilišta George Washington, Carmen Terzic s amerièke klinike Mayo... O Studiju forenzike u Splitu, govori nam voditelj profesor Šimun Anðelinoviæ. Naši su gosti forenzièari Siniša Merkaš i Ivanka Mavrek. Donosimo i prièu o izumitelju daktiloskopije, Ivanu Vuèetiæu.


Hrvatska slikovnica 30.10.2011.

Danas donosimo razglednicu s Visa. Malo smo èakulali s Višanima i doznali nešto više o viškom hibu i viškoj pogaèi. Na našem putovanju posjetili smo i Modru špilju na otoèiæu Biševo. Modra špilja prirodni je fenomen zbog stvaranja prelijepih plavih svjetlosnih efekata. U njenu unutrašnjost zavirite s nama.


Hrvatska slikovnica 23.10.2011.

Kvaliteta hrvatskih vina itekako je prepoznata u svijetu. O tome svjedoèe brojna priznanja i medalje koje su dodijeljene hrvatskim vinarima na meðunarodnim sajmovima i festivalima vina. Primjerice, na ocjenjivanju jednog od vodeæih svjetskih vinskih èasopisa Decenter održanom na meðunarodnom sajmu vina "London Wine Fair 2011 " hrvatska vina osvojila su 40 medalja i brojna priznanja. Zavirili smo u jedan vinski podrum na otoku Visu. Doznajte zašto se hvarski prošek pije na ure, ne na litre, te zašto se za istarsku malvaziju kaže da u sebi nosi komadiæ hrvatske povijesti i kulture.


Hrvatska slikovnica 16.10.2011.

U Galeriji Kloviæevi dvori otvorena je izložba "Strast i bunt-ekspresionizam u Hrvatskoj" na kojoj su prvi put sveobuhvatno obraðeni i predstavljeni hrvatski doprinosi tom važnom umjetnièkom pokretu. Tom se izložbom Zagreb ukljuèio u velika europska kulturna središta koja širenjem spoznaja o vlastitoj kulturi potvrðuju pripadnost europskom kulturnom identitetu, a kojega obogaæuju i vlastitim doprinosom. O tome nam govori profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu , Zvonko Makoviæ. Povijesnu ocjenu dao nam je povjesnièar Tvrtko Jakovina.


Hrvatska slikovnica 09.10.2011.

Prije pojave svjetionika, u antièko vrijeme postojao je sustav navoðenja plovila tj. na kulama na ulazu u luku postavljale su se goruæe baklje. Svjetionici u današnjem smislu rijeèi na Jadranu se grade od 19. stoljeæa. Tako danas na hrvatskome dijelu Jadrana ima oko 50 svjetionika, a predstavljaju vrhunske spomenike kulturne baštine. 


Hrvatska slikovnica 02.10.2011.

Dioklecijanova palaèa u Splitu jedan je od najreprezentativnijih antièkih spomenika na tlu Hrvatske. Poèela se graditi koncem 3. stoljeæa, a kako nam je kazao povjesnièar umjetnosti Joško Belamariæ sve je o toj paladin zanimljivo i intrigantno.


Hrvatska slikovnica 25.09.2011.

Danas donosimo portret velikana hrvatske likovne umjetnosti, klasika hrvatske i svjetske naive, Ivana Veèenaja. Poslušajte prièu o djeèaku koji se iz siromašne obitelji, iz malog podravskog sela Gola uzdigao do vrhunaca svjetske umjetnosti. Primjerice, njegova slika '' Èetiri jahaèa apokalipse '' bila je prezentirana uz djela Picassa, Chagalla, Dalija... Velikana hrvatskog slikarstva, Ivana Veèenaja posjetili smo u njegovoj rodnoj Goli.


Hrvatska slikovnica 18.09.2011.

Braèki kamen koristio se za gradnju mnogih znamenitih graðevina u svijetu kao što je Diklecijanova palaèa u Splitu, zgrada parlamenta u Beèu i Budimpešti, Novi dvor u Beèu...itd. Braèki su kamenolomi privukli i slavne renesansne graditelje i kipare koji su djelovali u Dalmaciji, poput Jurja Dalmatinca, Andrije Alešija i Nikole Firentinca, pa se njihova djela nalaze po cijelom otoku. Puno je razloga za putovanje na Braè. Akademski kipar Kuzma Kovaèiæ, arhitekt Nenad Fabijaniæ i Denis Eteroviæ naši su gosti.


Hrvatska slikovnica 11.09.2011.

Danas putujemo na Vis. Grèka prisutnost na Visu prema arheološkom materijalu zabilježena je veæ od 6. stoljeæa prije Krista. U 4. stoljeæu osnovali su Issu, grad koji je po svojim civilizacijskim dosezima najviše utjecao na susjednu obalu i njezino dublje zaleðe. Gost: arheolog Boris Èargo.


Hrvatska slikovnica 04.09.2011.

Od otvaranja Sueskog kanala 1869. do danas život u Mediteranu poèeo se mijenjati. Mnoge vrste riba iz Crvenog mora i Indijskog oceana sele se u Mediteran, ali ima i onih koji se iz akvarija sele u more... Problem nastaje onoga trenutka kada u Jadran dosele grabljivice bez prirodnih neprijatelja u našemu moru. Tada može zapoèeti i uništavanje autohtonih jadranskih vrsta npr. srdele... Ihtiolog Jakov Dulèiæ veæ niz godina prouèava pridošlice u Jadranu koje mu najèešæe donose ribari.


Hrvatska slikovnica 28.08.2011.

Danas donosimo razglednicu iz Splita. Splitska katedrala osobito je poznata po drvenim vratima koje je izradio Andrija Buvina 1214. godine. Majstor Buvina u orahovini je izrezbario 28 prizora iz Isusova života. Ta su vrata raritet u europskoj umjetnièkoj baštini. Župnik katedrale Svetog Duje don Tomislav Èubeliæ poveo nas je u obilazak toga jedinstvenog spomenika hrvatske kulturne i povijesne baštine.


Hrvatska slikovnica 21.08.2011.

Graðevine katkada postanu simbolom grada u kojemu se nalaze. Tako nas Partenon podsjeæa na Atenu, a Panteon na Rim. Arena je znak naše Pule, Dioklecijanova palaæa znak je Splita, a crkva Svetog Donata simbol je Zadra. Crkva Sv. Donata prvi put se spominje sredinom 10. stoljeæa i to u spisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta. Gost: povjesnièar umjetnosti Pavuša Vežiæ.


Hrvatska slikovnica 14.08.2011.

Kako èesto istièu struènjaci, prema stupnju oèuvanja suhozidnog graditeljstva, Hrvatska se ubraja u sam vrh mediteranskih zemalja. Tragom povijesti stare gradnje u kamenu pokušat æemo vam približiti vrijednost suhozidnog graditeljstva na tlu Hrvatske.


Hrvatska slikovnica 07.08.2011.

U kolovozu 1715. godine Turci pokušavaju ponovno zavladati Sinjem, te ga drže pod dugotrajnom opsadom. O dogaðajima iz tog vremena postoji svjedoæanstvo u pisanom obliku na talijanskom jeziku, tzv. "Dnevnik opsade Sinja". Izmeðu ostalog u njemu je zapisano da je tog kolovoza 1715. godine, hrabri puk Sinja i Cetinske krajine ispisao najslavnije stranice svoje povijesti. U spomen na tu slavnu bitku Sinjani su ustanovili "živi" spomenik, Sinjsku alku.


Hrvatska slikovnica 31.07.2011.

Sinj se prvi put spominje u jednoj darovnici iz 1341. godine kao castrum Fsini ili Frini. Meðutim, podruèje Sinja i Cetinske krajine bilo je naseljeno još u prapovijesno doba, pa ne èudi što se tu nalaze brojni arheološki lokaliteti. Izdvajamo nalaze iz antièkog Aequuma, a posebice su vrijedne mramorne skulpture Herakla, Hekate i torzo umperatorske statue. Vodimo vas u Muzej Cetinske krajine. Gošæa : arheologinja i povjesnièarka umjetnosti Anita Librenjak.


Hrvatska slikovnica 24.07.2011.

Moglo bi se reæi da je dno Jadrana prelijepi pomorski muzej, jedinstven u svijetu. Naime, u Jadranu je do sada pronaðeno oko 15 000 razlièitih plovila. Iako brojni nalazi brodoloma, poèevši od prapovijesti do novijeg doba svjedoèe o burnoj prošlosti Mediterana, struènjaci ipak još uvijek ne znaju što se skriva na dnu Jadrana. Nešto otkriva naša današnja prièa. Naša je gošæa struènjakinja za podvodnu arheologiju Irena Radiæ Rossi.


Hrvatska slikovnica 17.07.2011.

Grad Hvar na istoimenom otoku okružuju zidine stare 7. stoljeæa. Njegovim središtem dominira trg koji je najveæi gradski trg u Dalmaciji. Ukrašavaju ga barokne i renesansne palaèe, ali glas o njemu proširio se po cijelome svijetu po dogaðaju koji se zbio poèetkom 17. stoljeæa. Kada je 1612. godine na hvarskom trgu sagraðeno kazalište bio je to veoma važan dogaðaj za povijest otoka Hvara, ali i za povijest hrvatskog i europskog teatra, tada je nastalo jedno od najstarijih kazališta na europskom kontinentu i prvo javno kazalište u Europi. Pismeni zapisi kažu da su na predstave hvarskog kazališta dolazili stanovnici cijele Dalmacije. Tu su gostovale strane kazališne družine, a zabilježeni su i posjeti velikih europskih državnika. Zajedno s višom kustosicom muzeja hvarske baštine Mirjane Kolumbiæ krenuli smo i mi u daleku povijest otoka Hvara na same poèetke prvog javnog kazališta u Europi. 


Hrvatska slikovnica 10.07.2011.

Ako se razdoblje antike s pravom može nazvati "stakleno doba" tada nalazi na podruèju Liburnije, kvalitetom i kvantitetom nedvojbeno potvrðuju da je podruèje tadašnjeg Zadra živjelo punim sjajem antièke civilizacije. Sva ta staklarija bila je sastavni dio života i smrti, sastavni dio obreda pokapanja, stola za blagovanje, kozmetièkog stola žene ... uljepšavala je sveèane trenutke svakodnevnog života i posljednje poèivalište spaljenog pokojnika. Vodimo vas u Muzej antièkog stakla u Zadru.


Hrvatska slikovnica 03.07.2011.

Vlaho Bukovac roðen je u Cavtatu 1855. godine. Živio je u Parizu, Zagrebu, Beèu, Pragu, Americi i Engleskoj. Bio je uistinu kozmopolit, poliglot, veliki avanturist, umjetnik snažnog temperamenta i entuzijazma. Postavio je temelje hrvatske moderne i zapravo njegov dolazak u Zagreb 1893. godine oznaèio je novu stranicu hrvatske likovne umjetnosti. O životu i stvaralaštvu Vlahe Bukovca govori nam povjesnièar umjetnosti Igor Zidiæ.


Hrvatska slikovnica 26.06.2011.

Na Pagu kao da svi putevi vode na sjever otoka u malo mjesto Lun. Lun je prepun zanimljivih prièa. Mi smo odabrali onu o starom lunskom masliniku. Priroda se na izvanredan naèin poigrala s krošnjama i deblima stabala tako da se cijeli maslinik doima poput izložbe drvenih skulptura. Doznajemo da se slièni vrtovi divljih maslina mogu pronaæi u još nekoliko zemalja, ali nigdje masline nisu oèuvane u tako velikom broju i u svom prirodnom okruženju.


Hrvatska slikovnica 19.06.2011.

Jeste li znali da su hrvatski sportaši u ronjenju na dah na svjetskom vrhu? Naši su gosti: trener Hrvatske ronilaèke reprezentacije, Ivan Drviš i svjetska rekorderka u ronjenju na dah, Karla Fabrio Èubriæ. Poslušajte prièu koja nas vodi u èudesan svijet podmorja. Izmeðu ostalog doznajte i kada je posljednji put u Jadranu pronaðena velika bijela psina.


Hrvatska slikovnica 12.06.2011.

Danas je teško povjerovati da je ne tako davno Dalmacija bila slabo poznata u Europi. To zvuèi èudno uzmemo li u obzir geografski položaj Dalmacije, a razloge treba tražiti prvenstveno u povijesnim èinjenicama, kako navode struènjaci. Jedan je od njih ugledni norveški slavist Svein Monnesland, veliki poznavatelj hrvatske povijesti i kulture. Godinama je  po europskim knjižnicama i arhivima prikupljao znanstvenu graðu o Dalmaciji. Odabrao je najznaèajnije podatke i objavio ih u knjizi pod naslovom ''Dalmacija u oèima stranca'' . Ljepotama Hrvatske ništa manje nije fasciniran èeški oskarovac Jiri Menzel. U suradnji s Dramskim programom Hrvatske radiotelevizije realizirao je polusatni film ''Vaše more, naše more''.


Hrvatska slikovnica 05.06.2011.

Danas donosimo drugi dio prièe o "Zlatu i srebru Zadra". Zlatarska djelatnost u Zadru poèela se razvijati u ranom srednjem vijeku, a zlatno doba zabilježeno je u razdoblju Anžuvinaca kada mu gotièko doba donosi znaèajne novine; dublji reljef, graviranje i emajl. Tada se usavršava i tehnologija, proizvodnja postaje masovnija, pa se u Zadru oblikuju prelijepe zlatne škrinjice, poprsja, relikvijari, kaleži i raspela. Glas o zadarskim zlatarima proširio se po cijelome svijetu, pa je prièa o zadarskoj ''Zlatnoj ulici'' bila nadaleko poznata. Èasna Benedikta Perinèiæ naša je gošæa.


Hrvatska slikovnica 29.05.2011.

U benediktinskom samostanu Svete Marije 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti, jedna od najvrijednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana  Zlato i srebro Zadra . Izložbu je 1951. inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža koji je napisao i jedan od svojih najboljih eseja u kojem velièa zadarsko zlato. Posebno vrijedni izlošci su : križiæ - relikvijar iz 7./8. stoljeæa poznat kao Èikin križiæ, relikvijari sv. Aroncija i sv. Jakova iz 9. stoljeæa, srebrni relikvijari u obliku ruku optoèeni dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeæa, relikvijari u obliku poprsja od kojih najstariji potjeèu iz 14. stoljeæa, ikone od kojih neke datiraju iz 13. stoljeæa, gotièke skulpture i još mnogo toga. Kroz izložbu nas vodi èasna Benedikta Perinèiæ.


Hrvatska slikovnica 22.05.2011.

Razglednica iz Parka prirode Maksimir. U obilazak Parka poveo nas je glavni nadzornik Saša Baniæ.


Hrvatska slikovnica 15.05.2011.

Zadarski barkajoli veæ su gotovo 800 godina zaštitni znak grada. U malim èamcima na vesla po svim vremenskim uvjetima prevoze putnike od Ðige, lukobrana sa svjetionikom, do Poluotoka i tako veæ generacijama Zadrana skraæuju put na posao ili u središte grada. Barkajoli su i velika turistièka atrakcija grada. Gost: barkajol Karlo Sindièiæ.


Hrvatska slikovnica 08.05.2011.

Danas Vas vodimo u jednu malu šetnju hrvatskim šumama. Naš je gost profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu Josip Margaletiæ.


Hrvatska slikovnica 01.05.2011.

Ivan Pavao II èesto je govorio o ljubavi prema Hrvatskoj i Hrvatima, bilo je to posebno prijateljstvo. Na dan njegove beatifikacije teolog Tomislav Ivanèiæ govori nam o tom velikom Papi.


Hrvatska slikovnica 24.04.2011.

Tema: mala razglednica s Plitvièkih jezera ! Gošæa: biologinja Maja Vurnek


Hrvatska slikovnica 17.04.2011.

U Hrvatskoj slikovnici donosimo razglednicu iz Zagreba. Gosti: turistièki vodiæ Mladen Jauk i povjesnièar Miroslav Šašiæ.


Hrvatska slikovnica 10.04.2011.

Danas donosimo prièe za ljubitelje lova. Tradicija organiziranog lovstva u Hrvatskoj, njeguje se veæ 130 godina. Zašto se Hrvatska smatra pravim rajem za lovce ? Kako se postaje lovac?  Strast za lovom oduvijek su pokazivali i umjetnici ! Gost : tajnik Hrvatskog lovaèkog saveza Ivica Budor


Hrvatska slikovnica 03.04.2011.

U današnjoj emisiji vodimo vas u zelenu oazu glavnoga grada, u botanièki vrt u Zagrebu. Gošæa je biologinja Biserka Juretiæ.


Hrvatska slikovnica 27.03.2011.

Kako istièu znanstvenici mozak poznajemo onoliko koliko su nam poznate metode kojima se služimo u istraživanju ! Hrvatska neuroznanost veæ dugo ima odliène rezultate na podruèju istraživanja kognitivnog razvitka. Gosti: Ivica Kostoviæ, Zdravko Petanjek, Miloš Judaš i Mario Vukšiæ.


Hrvatska slikovnica 20.03.2011.

Hrvatsko èipkarstvo po mnogoèemu jedinstveno je u svijetu. Strani i domaæi struènjaci èesto istièu da je fascinantno što se na tako malom prostoru njeguje tako bogata tradicija èipkarstva. Lepoglavska èipka, paška èipka i hvarska èipka od agave, svaka na svoj naèin nosi u sebi prièu o bogatstvu hrvatske kulturno-tradicijske baštine. Tome dodajmo i podatak da je hrvatsko èipkarstvo 2009. godine upisano na UNESCO-v popis Svjetske nematerijalne baštine. Kako navode struènjaci, razliku izmeðu èipkarstva na tlu Hrvatske i ostalog dijela Europe stvorili su upravo oni koji su izraðivali èipku. U Europi nekoæ je izrada èipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, graðanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj ta tradicija, primjerice iz samostana prenosila u ruke vrijednih seoskih žena. One su èipku izraðivale prvenstveno kao ukras ili dodatak na tradicijskoj odjeæi. Gošæa etnologinja Nerina Ekl.


Hrvatska slikovnica 13.03.2011.

Torba je zauzimala znaèajno mjesto  u svakodnevnom životu seljaèkog stanovništva u Hrvatskoj tijekom 19. i 20 . stoljeèa. Koristila se u gospodarstvu pri obavljanju razlièitih poslova. Nosili su je ljudi razlièitih profila i zanimanja. Inventar koji se nosio u torbicama takoðer je bio raznolik - od hrane i piæa, preko pribora za obavljanje razlièitih poslova, do sitnih osobnih predmeta poput kljuèeva, krunica, novca, pribora za pušenje i sl. ''Torbu na rame i put pod noge.''   Prošetat æemo zajedno hrvatskim krajevima, poèevši od konca 19. stoljeæa do današnjih dana. Želimo zaviriti u unutrašnjost hrvatske tradicijske torbe i doznati sve tajne koje skriva.  Pošli smo u Etnografski muzej u Zagrebu, gdje je u tijeku zanimljiva izložba.  Iskoristivši stari zapis etnografa, sveèenika Josipa Lovretiæa, izložba je nazvana  ''Tko nosi, ne prosi ! S torbom po hrvatskim krajevima.''  Izloženo je oko šesto primjeraka raznih torbi i to uglavnom onih koje su sastavni dio hrvatske tradicijske kulture. Naša je gošæa autorica izložbe Katarina Bušiæ.


Hrvatska slikovnica 06.03.2011.

Drvene igracke ubrajaju se meðu najstarije hrvatske suvenire. Drvene igracke koje se i danas proizvode na podrucju Hrvatskog zagorja 2009. godine uvrštene su na UNESCOV-om popis Svjetske nematerijalne baštine. Kako kažu etnolozi u ruralnim podruèjima u okolici grada Zagreba proizvodnja drvenih igracaka zapoèela je prije 200 godina.U pocetku, izraðivale su se unutar obitelji, primjerice djed je izraðivao igracke za svoje unucice. Izrada se brzo proširila na majstorske radionice,  pa je svako selo imalo svojega majstora. Slicna je prièa i u drugim dijelovima Europe. Veæ pocetkom 19. stoljeæa majstorske radionice za izradu igracaka, primjerice u Njemackoj, Austriji, Francuskoj,  Slovackoj, Ceškoj   bile su obrtna središta iz kojih se ponajviše trgovaèkim putem širio utjecaj na oblikovanje igracaka na podruèju cijele Europe. Kako doznajemo drvene igraèke hrvatskih majstora drvorezbara prodavale su se osim u Hrvatskoj i u ostalim europskim zemljama. O tim starim hrvatskim suvenirima razgovaramo s našom gošcom. Ona je etnologinja Iris Biškupic Bašic.


Hrvatska slikovnica 27.02.2011.

Jeste li znali da je animirani film ''Surogat'' hrvatskog autora Dušana Vukotica 1962. godine nagraðen Oscarom.To je istodobno prvi film koji je dobio Oscara a da nije americki film. Oskarom nagraðeni ''Surogat''  tek je jedno od briljantnih ostvarenja
Zagrebacke škole crtanog filma koja je 60-ih, 70-ih pa i 80-ih godina prošlog stoljeca bila vodeca sila  u svijetu animacije. Razdoblje od 1957. do 1962. smatra se njenim zlatnim razdobljem. Predstavljaju ga autori: Nikola Kostelac, Vatroslav Mimica, Dušan Vukotic i Vladimir Kristl.  Prvi veliki uspjeh Zagrebacke škole crtanog filma jest Grand Prix u Veneciji za crtani film Samac, Vatroslava Mimice.  Profesor Baltazar svakako je najuspješniji projekt Zagrebaèke škole crtanog filma. Emitirao se od 1969. do 1978. godine, snimljeno je 50-ak epizoda u trajanju od 5 do 10 minuta. ''U doba kad je nastao Baltazar kolicina nasilja u crtanom filmu dosegnula je vrhunac i u pedagoškim krugovima Europe vodila se žestoka rasprava o smislu takvih crtiæa.'' Zato je lik profesora Baltazara brzo osvojio mnoga srca. Baltazar je postao simbol dobronamjerne, pomirbene europske kulture. Najviše su ga prihvatile europske zemlje, osobito Skandinavske, ali i Nijemci, Francuzi i Talijani. Naš je gost vodeci hrvatski majstor crtanog filma,  karikaturist i profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu Joško Marušiuc.


Hrvatska slikovnica 20.02.2011.

Tema: prièa o Hajduku

Ime Šime Rauniga, trajno je upisano u povijest Hajduka po tome što je bio strijelac prvog gola za Bile. Bilo je to 11.lipnja 1911. u susretu s talijanskom Calciom.Utakmica je završila pobjedom Hajduka 9:0 1945 general Charles de Gaulle proglašava Hajduka pocasnom momcadi slobodne Francuske. Mišo Krsticevic bio je strijelac posljednjeg hajdukovog gola na Starom placu.


Hrvatska slikovnica 13.02.2011.

U razdoblju od 9. pa do sredine 19. stoljeca stvarala se hrvatska glagoljaška baština koja danas predstavlja jedan od najznacajnijih segmenata povijesti hrvatske kulture. Glagoljaška tradicija obuhvaca puno toga, primjerice, pismo glagoljicu, staroslavenski jezik, srednjovjekovnu liturgijsku i neliturgijsku književnost. Glagoljica, kao hrvatsko nacionalno pismo ima sasvim posebno mjesto u hrvatskoj kulturi. Vec i to da predstavlja hrvatsko nacionalno pismo, da je prva hrvatska tiskana knjiga iz 1483. imala upravo glagoljska slova, da je prva hrvatska pocetnica iz 1527. tiskana glagoljicom, da su prvi poznati hrvatski stihovi pisani glagoljicom, zabilježeni još  1368. godine u Misalu Kneza Novaka, sve to izdiže glagoljicu na razinu neizbježne
kulturološke cinjenice. Glagoljica je ujedno i jedan od najljepših dokaza da su Hrvati oduvijek bili dio povijesne i kulturne tradicije Europe. O cuvanju i njegovanju glagoljaške baštine na tlu Hrvatske govori nam znanstvenik i clan Društva prijatelja glagoljice Darko Cubrinic.


Hrvatska slikovnica 06.02.2011.

Samobor je slikoviti gradic s dobro ocuvanom starom gradskom jezgrom u kojoj se odražava duga povijest  i bogato kulturno nasljeðe. Smješten je u atraktivnom  i dobro ocuvanom prirodnom okolišu, zbog cega je i postao jedno od najomiljenijih zagrebackih izletišta. Ali osim toga, samoborske kremšnite još su jedan razlog za to u taj mali gradic navracaju brojni gosti. A kako su nastale Samoborske kremšnite ? Prica nas vodi na pocetak 20. stoljeca. Marko Lukacic daleke je 1922. godine otvorio prvu samoborsku slasticarnicu, a njegov brat  Ðuro smatra se ocem samoborskih kremšnita. S 14 godina 1923. poceo je uciti slasticarski znat kod svog brata Marka, ali i kod nekih tada poznatih zagrebackih slasticara, primjerice u slasticarnici Kostincer, Hajo  i nekih drugih, pa je tako danas njihov recept samoborskih kremšnita  kombinacija nekoliko odlicnih majstorskih recepata. A vjerovali ili ne samoborska kremšnita ima i svoju himnu ?

Hrvatska slikovnica 20.12.2013.


WHERE: HRT - Glas Hrvatske - Zagreb, Hrvatska
CONTACT: glas.hrvatske@hrt.hr ili sivkovic@hrt.hr tel: +385 1 634 3035

Back

Newsflash

Error. Page cannot be displayed. Please contact your service provider for more details. (8)

Copyright CROWN - Croatian World Network, subdivision of Nenad Bach Music Ltd.